Najveći vjerski festival izazov za okoliš: Kumbh Mela okupio više od 1,4 milijarde ljudi

Gotovo jedna trećina indijskog stanovništva koje broji više od 1,4 milijarde ljudi okupilo se na Maha Kumbh Meli, šestotjednom hinduističkom skupu održanom u sjevernoj državi Uttar Pradesh.

Broj prisutnih premašio je sva očekivanja, priopćila je državna vlada.

‘Na najveći ljudski vjerski festival na svijetu već je stiglo preko 520 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna svaki dan’, rekao je glavni tajnik Uttar Pradesha Manoj Kumar Singh, koji je nadgledao ranije pripreme za Kumbh.

Međutim, događaj ove veličine predstavlja ozbiljne izazove za okoliš. Priljev milijuna hinduističkih hodočasnika opterećuje lokalne vodne resurse i ekosustave, stvara goleme količine smeća, uključujući biorazgradive materijale, i povećava razine zagađenja.

Zagađenje rijeke tijekom Maha Kumbh Mela

Ostaje zabrinutost zbog kvalitete vode rijeke Ganges i upravljanja otpadom tijekom 45-dnevnog duhovnog i kulturnog festivala.

Indijski Središnji odbor za kontrolu onečišćenja ranije ovog mjeseca izvijestio je o visokim razinama fekalnog koliforma na ušću rijeka Ganges i Yamuna u Prayagraju, što ukazuje na kontaminaciju kanalizacije.

‘Moramo zaštititi prirodu jer u protivnom možda neće biti Gange ili Yamune do sljedećeg Kumbha’, rekao je za DW Swami Mukundananda, duhovni vođa Jagadguru Kripalu Yog Trusta, koji promiče društveni razvoj.

‘Zato se obraćamo ljudima kako bismo promicali razmišljanje i svijest o upravljanju otpadom, sanitarnim uvjetima, okolišem i higijenom.’

Vjerski vođe promiču klimatske akcije

Sveci, duhovni i vjerski vođe okupili su se po prvi put u Kumbhu kako bi naglasili kako se vjerske institucije mogu pozabaviti klimatskom krizom i ekološkim problemima.

Glavni tajnik Singh istaknuo je da vjerske organizacije pokušavaju promicati održive prakse vođene svojim temeljnim vrijednostima i osjećajem odgovornosti prema zaštiti okoliša.

Inicijativa Vjera za Zemlju, koju je pokrenuo Program UN-a za okoliš (UNEP) 2017., strateški uključuje vjerske organizacije u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG) i plana za 2030. godinu.

Slično tome, etiopska pravoslavna Tewahedo crkva stoljećima pomaže u očuvanju šuma, štiteći biološku raznolikost.

‘Također pokušavamo ponovno povezati ljude s prirodom uz pomoć vjerskih vođa. Ovo je početak i potrebno je učiniti više’, rekao je Singh.

Chidanand Saraswati, predsjednik Parmarth Niketan Ashrama, sa sjedištem u gradu Rishikesh na sjeveru Indije, rekao je za DW da duhovni vođe mogu promicati odanost i odgovornost prema prirodi premošćivanjem drevne mudrosti s modernom održivošću.

‘Ako vjerski vođe, društvo i vlada mogu udružiti ruke, možemo pronaći rješenje’, dodao je.

Mnogi vjeruju da vjerski vođe mogu biti moćni zagovornici klimatskih akcija unutar svojih zajednica kroz obrazovanje i aktivizam temeljen na vjeri.

Indijska klimatska kriza se pojačava

Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već pogoršavaju ekstremne vremenske uvjete u Indiji, uključujući toplinske valove, poplave i druge katastrofe.

Roxy Mathew Koll, klimatska znanstvenica na Indijskom institutu za tropsku meteorologiju u Puneu, rekla je da ovi događaji prijete sigurnosti hrane, vode i energije.

‘Cijela regija, ne samo Indija, svjedoči jasnom trendu porasta toplinskih valova, poplava, klizišta, suša i ciklona’, rekao je Koll za DW.

Chandra Bhushan, predsjednik i izvršni direktor Međunarodnog foruma za okoliš, održivost i tehnologiju (iFOREST), neovisne organizacije za istraživanje i inovacije, rekao je da znanstvena zajednica i vladini dužnosnici shvaćaju njihov ograničeni doseg.

‘Pružanje znanstvenih informacija nije dovoljno da dopre do ljudi. Oni razumiju klimatske promjene i njihove učinke ako ih mogu povezati sa svojim životima, što znanost i vladini programi ne mogu učiniti’, rekao je Bhushan za DW.

Dodao je da vjerski vođe mogu pomoći u premošćivanju ovog jaza, angažirajući zajednice na duhovnoj i etičkoj razini ‘da promoviraju održive prakse i zagovaraju promjene politike’.

U svom izvješću za 2022., Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) oslikao je sumornu sliku za Indiju, upozoravajući da bi se u sljedeća dva desetljeća mogla suočiti s višestrukim katastrofama izazvanim klimatskim promjenama.

Vjerski vođe obvezali su se na promicanje ekološki prihvatljivih praksi među svojim sljedbenicima.

To uključuje usvajanje obnovljivih izvora energije, provedbu strategija gospodarenja otpadom i poboljšanje programa obrazovanja o klimi unutar vjerskih zajednica.

‘Uložili smo napore da proširimo vijest. Nadajmo se da će ovo okupljanje duhovnih i vjerskih vođa održati misiju usvajanja održivih inicijativa živom’, rekla je za DW Shalini Mehrotra iz nevladine organizacije Shri Ram Chandra Mission.