Nevjerojatne činjenice o drveću koje možda niste znali

Teško je precijeniti važnost drveća. Pojava drveća prije više od 300 milijuna godina bila je prekretnica za Zemlju, pomažući transformirati njezinu površinu u pogodnu okolinu za kopnene životinje. Drveće je hranilo, udomljavalo i na druge načine njegovalo bezbrojna stvorenja tijekom vremena, uključujući i naše drevne pretke.

Moderni ljudi rijetko žive na drveću, ali to ne znači da možemo živjeti bez njih. Trenutno postoji oko 3 trilijuna stabala koja obogaćuju staništa od starih šuma do gradskih ulica. Ipak, unatoč našem duboko ukorijenjenom oslanjanju na drveće, skloni smo ga uzeti zdravo za gotovo. Ljudi krče milijune pošumljenih hektara svake godine, često za kratkoročni profit unatoč dugoročnim rizicima kao što su dezertifikacija, smanjenje broja divljih životinja i klimatske promjene. Znanost nam pomaže da naučimo koristiti resurse drveća na održiviji način i učinkovitije zaštititi osjetljive šume, ali pred nama je još dug put.

Zemlja sada ima 46% manje stabala nego prije 12.000 godina kada je poljoprivreda bila u povojima. Drveće ima duboku simboliku u mnogim religijama, a kulture diljem planeta odavno cijene dobrobiti biljaka. I dalje na neke dane odajemo počast drveću, poput Dana drveća, Međunarodnog dana šuma ili Svjetskog dana zaštite okoliša. U nadi da ćemo pomoći duhu tih dana da opstanu i tijekom cijele godine, evo nekoliko manje poznatih činjenica o ovim velikodušnim divovima.

Zemlja ima više od 60 000 poznatih vrsta drveća

Sve do nedavno nije postojao temeljiti globalni popis vrsta drveća. Ali u travnju 2017. rezultati ogromnog znanstvenog napora objavljeni su u Journal of Sustainable Forestry, s pretraživom online arhivom pod nazivom GlobalTreeSearch. Znanstvenici koji stoje iza ovog projekta prikupili su podatke iz muzeja, botaničkih vrtova, poljoprivrednih centara i drugih izvora, te zaključili da je znanosti trenutno poznato 60.065 vrsta drveća. 

Više od polovice svih vrsta drveća postoji samo u jednoj zemlji

Osim kvantificiranja bioraznolikosti drveća, popis iz 2017. istaknuo je potrebu za detaljima o tome gdje i kako živi tih 60.065 različitih vrsta. Skoro 58% svih vrsta drveća su endemi jedne zemlje, pokazalo je istraživanje, što znači da se svaka od njih prirodno pojavljuje samo unutar granica jedne nacije. Brazil, Kolumbija i Indonezija imaju najveći ukupni broj endemskih vrsta drveća, što ima smisla s obzirom na ukupnu biološku raznolikost u tamošnjim prašumama. 

Drveće nije postojalo prvih 90% Zemljine povijesti

Zemlja je stara 4,5 milijardi godina, a biljke su se pojavile na kopnu tek prije 470 milijuna godina. Nevjerojatno je da čak ni desecima milijuna godina nakon toga nijedna biljka nije rasla više od oko jednog metra iznad tla.

Drveće u šumi može ‘razgovarati’ i dijeliti hranjive tvari putem podzemne mreže koju su izgradile gljive

Kao i većina biljaka, drveće ima simbiotske odnose s gljivama koje žive na njihovom korijenju. Gljive pomažu drveću da apsorbira više vode i hranjivih tvari iz tla, a stabla uzvraćaju uslugu dijeljenjem šećera iz fotosinteze. Ali kako sve veće polje istraživanja pokazuje, ova mreža također djeluje na mnogo većoj razini, poput podzemnog interneta koji povezuje čitave šume. Gljive povezuju svako stablo s ostalim stablima u blizini, tvoreći golemu šumsku platformu za komunikaciju i dijeljenje resursa. 

Drveće nam pomaže živjeti – i to ne samo proizvodnjom kisika

Otprilike polovica ukupnog kisika u zraku dolazi iz fitoplanktona, ali stabla su također bitan izvor. Ipak, njihova važnost za ljudski unos kisika pomalo je nejasna. Različiti izvori sugeriraju da zrelo stablo s lišćem proizvodi dovoljno kisika za dvije do 10 osoba godišnje, ali drugi su se suprotstavili sa znatno nižim procjenama. Ipak, čak i mimo kisika, drveće jasno nudi mnoštvo drugih prednosti, od hrane, lijekova i sirovina do hlada, vjetrobrana i zaštite od poplava. 

Drveće može smanjiti stres, podići vrijednost imovine i smanjiti kriminal

U ljudskoj je prirodi da voli drveće. Sam pogled na njih može učiniti da se osjećamo sretnijima, manje pod stresom i kreativnijima. Kada su ljudi izloženi kemikalijama koje ispušta drveće, istraživanja su pokazala rezultate poput sniženog krvnog tlaka, smanjene tjeskobe, povećanog praga boli, pa čak i povećane ekspresije proteina protiv raka.

S obzirom na to, možda nije ni čudo što se pokazalo da drveće podiže procjene vrijednosti nekretnina. Istraživanja također pokazuju da su urbana područja ispunjena drvećem povezana s nižim stopama kriminala.