no planet b tportal
menu
Living

Okolišne udruge: Novi iznos povratne naknade za ambalažu sramotno je nizak!

(An.S., Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL) 20. rujna 2024. • ~2 min

Okolišne organizacije, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom, pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu pića jer je, tvrde, predloženih 10 centi sramotno nisko

Okolišne organizacije, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom, pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu pića jer je, tvrde, predloženih 10 centi sramotno nisko

Naime povratna naknada za ambalažu je najniža u Europskoj uniji već godinama. Uspješnost povrata jednokratne ambalaže za pića u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nažalost ne leži u ekološkoj osviještenosti pojedinaca ili ekonomskoj motivaciji potrošača pića za povrat, već u lošoj ekonomskoj situaciji, navode okolišne udruge. Tako povrat boca ljudima bez formalnih izvora prihoda predstavlja izvor za preživljavanje.

Za ilustraciju, od 2005. godine naknada je iznosila sedam centi (50 lipa). Tada je kruh koštao otprilike 80 centi (oko 6 HRK), odnosno za kruh je bilo potrebno skupiti otprilike 12 boca. Sada prosječna cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi 1,41 euro, što znači da je za njega potrebno skupiti otprilike 20 boca.

Norvežani izmjerili zračenje uz granicu s Rusijom: Treba li se zabrinuti?

Predloženim ‘povećanjem’ na 10 centi osoba bi za kruh morala skupiti 14 boca. Iz ove jednostavne računice vidljivo je da porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži. Također, ono što je sporno u prijedlogu jest jednako malen iznos naknade koji vrijedi za ambalažu svih volumena i neovisno o materijalu.

Platforma smatra da bi novi iznos naknade trebao biti formiran uzimajući u obzir materijal i volumen ambalaže. Iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Bitno je imati na umu da u ovom sustavu ne dolazi do udara na džepove građana jer povratak ambalaže znači i povratak plaćenog iznosa za bocu, navode u priopćenju.

Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socioekonomskih uvjeta Hrvatske, stoga udruge pozivaju građane i građanke da se uključe u javno savjetovanje o povratnoj naknadi i zatraže veći iznos.

Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom, koje potpisuju priopćenje, su Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.