Onečišćenje zraka i demencija? Istraživači došli do nevjerojatnih podataka
Istraživači u Škotskoj otkrili su obrasce u zdravstvenim podacima koji upućuju na to da onečišćenje zraka koje udišu djeca može utjecati na njihove šanse da u kasnijem životu dobiju demenciju.

Istraživači u Škotskoj otkrili su obrasce u zdravstvenim podacima koji upućuju na to da onečišćenje zraka koje udišu djeca može utjecati na njihove šanse da u kasnijem životu dobiju demenciju.
Prvi trag da zagađenje zraka može utjecati na zdravlje mozga otkriven je prije otprilike 20 godina, kada su istraživači otkrili promjene mozga kod pasa kućnih ljubimaca u kronično zagađenom Mexico Cityju.
Do 2022. vladino povjerenstvo Ujedinjenog Kraljevstva uspjelo je pregledati 69 studija. Zaključili su da je vjerojatno da zagađenje zraka ubrzava kognitivni pad u kasnijem životu i povećava rizik od demencije. Također su pronašli neke dokaze o promjenama u mozgovima djece izložene onečišćenju zraka, piše The Guardian.
Otto-Emil Jutila, sa Sveučilišta u Edinburghu i prvi autor nove studije, rekao je kako se uloga zagađenja zraka kao čimbenika rizika za demenciju u kasnoj životnoj dobi opsežno istražuje, iako se manje zna o utjecaju onečišćenja zraka diljem svijeta.
Godine 2004. nešto više od 1000 ljudi angažirano je za studiju o mozgu i starenju. Svi su rođeni 1936. i odrasli u okolici Edinburgha. Od 70. godine života procjenjuju se svake tri godine.
Prvoj je osobi demencija dijagnosticirana 2011. Do 2019. 17% ljudi je steklo demenciju, otprilike svaki šesti.
Sljedeća faza bila je izračunati zagađenost zraka u susjedstvu u kojem su bili u djetinjstvu. Dr. Massimo Vieno, iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju (UKCEH), rekao je: ‘Danas je Velika Britanija zemlja vrlo bogata podacima, ali postoje ograničeni podaci o povijesnoj upotrebi goriva, industriji i transportu.’
Iz Centra su objasnili kako su podaci konstruirani iz bezbroj izvora, starih časopisa, knjiga, statističkih zbornika. Naglasili su kako je bilo važno procijeniti koliko i gdje je ugljena konzumirano kroz cijelo 20. stoljeće.
Rezultati nisu dosegli punu statističku značajnost, ali se pojavilo nekoliko obrazaca.
Prvi i najjači rezultat bio je da je onečišćenje zraka 1936. bilo pozitivno povezano s rizikom od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. U to su vrijeme sudionici istraživanja bili u majčinoj utrobi ili mlađi od godinu dana.
Drugi je bio znatiželjniji. Čini se da onečišćenje zraka u srednjim životnim dobima ima zaštitni učinak na demenciju, ali to može biti posljedica vremena potrebnog za razvoj različitih bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka.
Autor studije je objasnio kako veća izloženost u srednjim godinama može biti povezana s ranijom smrću od drugih stanja povezanih s onečišćenjem zraka, kao što su kardiovaskularne i respiratorne bolesti, prije nego što ljudi razviju demenciju.
‘Izloženost onečišćenju zraka problem je tijekom cijelog života s dugoročnim štetnim učincima na zdravlje. Naša studija naglašava važnost smanjenja izloženosti onečišćenju zraka tijekom života, posebno tijekom osjetljivih razdoblja u prenatalnom i ranom djetinjstvu.’, dodao je Jutila.
Iako nije konačna, nova studija pokazuje da istraživanja o zdravlju starijih ljudi i onečišćenju zraka koji su udisali u prošlosti mogu pomoći u zaštiti budućih generacija.
Kvalitetniji zrak može pomoći i ljudima u kasnijem životu. Studije u Francuskoj, SAD-u i Kini otkrile su da smanjenje onečišćenja zraka može brzo smanjiti broj ljudi koji obolijevaju od demencije.