Opasnost od zaraze: Bismo li trebali prestati jesti salatu i špinat?

Toplo varivo s keljom ili špinatom, pomiješano s drugim povrćem ili komadima mesa, pružit će nam pravo oblije vitamina, vlakana i drugih hranjivih tvari koje obnavljaju stanice. No, nerijetko čujemo kako se lisnato zeleno povrće povlači iz trgovina zbog kontaminacije pa se mnogi pitaju – bismo li ih trebali jesti s oprezom?

Istraživanja provedena u Kaliforniji tijekom 20 godina pokazala su da je uistinu riječ o povrću koje najčešće može izazvati bolesti jer je sklono kontaminacijom bakterije E. Coli.

‘Ako pogledate način rasta zelene salate, uočit ćete da ona stvara lijevak. Listovi su neujednačeni i valoviti. Neki od tih mikroba mogu se pričvrstiti i zalijepiti za listove’, kaže Michele Jay-Russell, mikrobiologinja na Sveučilištu California te dodaje kako je špinat, primjerice, rizičan jer su listovi blizu tla.

Jedan od razloga zbog kojeg su salata, radič, baby špinat i druge slične vrste zelenog povrća opasnije od drugog, jest činjenica da ih jedemo sirove. No, veće brojke oboljelih dolaze i zato što se radi o jednom od najpopularnijeg povrća.

Trebamo li odustati od zelenog lisnatog povrća?

Da li povećan rizik od zaraze bakterijama znači da bismo trebali izbjegavati lisnato povrće? Nikako, tvrde stručnjaci.

No, ono što svakako moramo učiniti jest temeljito oprati svaki list, posebno ako je riječ o povrću koje ćemo jesti sirovo, te se prestati pouzdati u pakiranja na kojima piše ‘prethodno oprano’.

‘Prilikom pranja koristite samo vodu i pazite da je vaš sudoper čist. Naime, ako se pravilno ne održava, sudoper postaje pravo leglo bakterija koje prenosite na svoje zeleno povrće! Dakle, da, možete nastaviti uživati u svojem zelenilu na tanjuru ako ga prethodno pravilno operete’, ističu u Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti.

Koje je zeleno lisnato povrće najzdravije?

Našem tijelu su potrebni različiti hranjivi sastojci i vitamini kako bi pravilno funkcioniralo. Već jednom porcijom kelja, prosječna odrasla žena može dobiti polovinu preporučenog dnevnog unosa vitamina A, gotovo trećinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C i gotovo sav preporučeni vitamin K (pomaže u izgradnji zdravog kosturnog tkiva).

‘Lisnato zeleno povrće doslovno je riznica hranjivih tvari i od njega nikako ne smijemo odustati’, ističe Debbie Fetter, nutricionistica na Sveučilištu California.

Ovoj širokoj kategoriji povrća pripadaju salate, kelj, radič, blitva, špinat, isl. povrće, a iako su sve ove namirnice zdrave, razlikuju se u količini vitamina i minerala koje sadrže. Primjerice, porcija romaine salate može nadmašiti istu porciju kelja kada je u pitanju vitamin A, ali je mnogo niža u razinama vitamina C i K.

Preporuka je jesti povrće koje volite jer će vas svako obogatiti hranjivim tvari, a ako znate da posjedujete manjak određenog vitamina, dobro se posavjetovati sa stručnjakom koji će vam prilagoditi prehranu, zaključuju eksperti.