Ose: omražene, ali iznimno bitne za naš ekosustav
Ose uvijek dobivaju negativne konotacije i općenito ih se smatra "zlim" rođacima pčela. Ose smatramo napasnim i opasnim, bez razumijevanja njihove važnosti i značaja u ekosustavu. Takvo mišljenje definitivno treba promijeniti jer ose imaju jednaki značaj kao pčele i ključna su vrsta u prirodi. Kao i ostali kukci, služe kao oprašivači, a pošto su grabežljivci, pružaju balans prirodnom poretku. Tim britanskih znanstvenika sa sveučilišta University College u Londonu i sveučilišta…

Ose uvijek dobivaju negativne konotacije i općenito ih se smatra “zlim” rođacima pčela. Ose smatramo napasnim i opasnim, bez razumijevanja njihove važnosti i značaja u ekosustavu.
Takvo mišljenje definitivno treba promijeniti jer ose imaju jednaki značaj kao pčele i ključna su vrsta u prirodi. Kao i ostali kukci, služe kao oprašivači, a pošto su grabežljivci, pružaju balans prirodnom poretku.
Tim britanskih znanstvenika sa sveučilišta University College u Londonu i sveučilišta University of East Anglia u Norwichu proveli su opsežnu studiju o značaju osa i došli do zaključka kako ose imaju i vrlo velik ekonomski značaj jer služe kao prirodni borac protiv štetočina. U studiji su proučavali kako poznatih 33000 vrsta osa pridonose ekosustavu i koriste ljudskom društvu.
Ose su grabežljivci te tako na prirodan način održavaju kontrolu i ravnotežu ostalih vrsta što pomaže u zaštiti naših usjeva. Ose održavaju populacije raznih gusjenica i uši na podnošljivoj razini za poljoprivredu. Znanstvenici tvrde kako bi se ose mogle i još efikasnije koristiti kao rješenje za štetočine, ciljanim puštanjem osa blizu usjeva. U tropskim krajevima s vrlo razvijenom poljoprivredom, poput Brazila, ose bi mogle dodatno pomoći u rješavanju štetočina i tako uštedjeti ogroman novac.
Uloga osa kao oprašivača je također podcijenjena. Prema nekim ranijim studijama, ose tijekom svog života dođu u kontakt sa skoro 1000 različitih vrsta biljaka, od kojih čak 164 ovise potpuno o osama što se tiče oprašivanja. Jedna od tih vrsta su i neke podvrste orhideja, za koje se smatra da su svoj izgled dobile evolucijski upravo zbog osa. Naime, orhideje izgledom imitiraju izgled stražnjice ženske ose, kako bi privukle muške pripadnike vrste i u konačnici pospješile oprašivanje.
Ose također imaju svoj veliki značaj i doprinos suvremenoj medicini i farmaciji. Otrov ose ima određena svojstva antibiotika te se sve više proučava uporaba osinjeg otrova u izradi novih lijekova.
Nažalost, kao i mnogi ostali kukci, ose su u velikom riziku gubitka prirodnog staništa. Klimatske promjene i učestala upotreba pesticida predstavljaju velik rizik opstanku svjetske populacije osa. Znanstvenici se stoga slažu kako je promjena percepcije osa itekako potrebna, kako bi se njihov značaj za ekosustav bolje uvažio i kako bi se poduzeli svi koraci prema očuvanju te vrste.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.