Otkrivena povezanost zagađenja zraka i učestalosti samoubojstva

Zagađenje zraka moglo bi biti povezano sa samoubojstvom, otkriva nova studija. Prva velika studija te vrste objavljena od strane američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja proučavala je smrtne slučajeve diljem SAD-a između 2003. i 2010. godine.

Utvrđeno je da je povećanje dnevnih razina PM 2,5,  finih čestica koje mogu ući u krvotok preko pluća, od jednog mikrograma po kubičnom metru povezano s povećanjem dnevnih samoubojstava od gotovo 0,5 posto. Mjesečno povećanje PM 2,5 na istoj razini povezano je s 50-postotnim porastom hospitalizacija povezanih sa samoubojstvom.

Zagađenje zraka povezano je sa 7 milijuna prijevremenih smrti svake godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Dokazano je da povećava rizik od respiratornih infekcija, bolesti srca i raka pluća, a može čak i promijeniti razvoj fetusa.

Sve je više dokaza da zagađenje zraka također utječe na mozak i ponašanje. Male čestice mogu ući u pluća i smanjiti dotok kisika u krvotok. Studije su pokazale da bi to moglo utjecati na produktivnost, strateške izbore, akademski uspjeh i mentalno zdravlje. Odnos između onečišćenja zraka i mentalnog zdravlja možda ima biološko objašnjenje. Izloženost finim česticama može uvelike povećati razine citokina, neurotransmitera koji nastaju kao odgovor na infekciju i upalu koji su također povezani s depresijom i samoubojstvom. Onečišćenje se povezuje s upalom mozga, što može poremetiti regulaciju raspoloženja.

Istraživači s američkog sveučilišta Washington DC odlučili su dublje istražiti utjecaj onečišćenja zraka na raspoloženje. Usporedili su dnevne podatke o broju samoubojstava po okruzima s podacima o kvaliteti zraka, koristeći smjer vjetra kao instrument za izloženost zagađenju. Studija je kontrolirana prema lokalnoj nezaposlenosti, broju stanovnika, vremenu, praznicima, okrugu, mjesecu i dobu u tjednu. Osim što je otkrila povećanje dnevnih stopa samoubojstava i mjesečnih hospitalizacija povezanih sa samoubojstvom, studija je otkrila da su povišene razine PM 2,5 povezane sa simptomima depresije koje ljudi sami prijavljuju.

I u Europi je situacija zabrinjavajuća. Prema Europskoj agenciji za okoliš, onečišćenje zraka najveći je pojedinačni rizik za zdravlje okoliša u Europi, uzrokujući potencijalno smrtonosne kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Unatoč poboljšanju kvalitete zraka diljem EU-a, 2019. i 2020. onečišćivači zraka često su premašivali standarde kvalitete zraka EU-a i razine smjernica Svjetske zdravstvene organizacije.

Izloženost zagađivačima zraka razlikuje se ovisno o zemlji i okolišu. Oni koji žive u velikim gradovima obično su izloženi višim koncentracijama dušikovog dioksida zbog emisija iz prometa. U središnjoj i istočnoj Europi, kruta goriva koja se spaljuju za kućno grijanje i industriju rezultiraju najvišim koncentracijama štetnih čestica. Južni Europljani izloženi su najvećim koncentracijama ozona čije stvaranje potiče sunčeva svjetlost. U Europskoj uniji čak 97 posto gradskog stanovništva izloženo je razinama finih čestica koje su veće od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije.