Otkriveno kako gradovi mogu ublažiti nesnosne ljetne vrućine

Opsežni pregled istraživanja o učincima ublažavanja vrućine zelenih površina tijekom toplinskih valova pokazao je da su botanički vrtovi najučinkovitiji. To je konačni rezultat istraživanja tima Globalnog centra za istraživanje čistog zraka (GCCAR), koji se nada da će ovim pružiti ključne informacije politici usmjerenoj na zelena rješenja.

Osim istraživanja, ovaj tim zaslužan je za Reclaim Network Plus, globalnu mrežu arhitekata, akademika, gradskih dužnosnika, dobrotvornih organizacija i poduzeća koji će proučavati dokaze o prednostima zelenih i plavih površina u urbanom planiranju.

Ovo konkretno istraživanje je otkrilo da su lokacije poput Chelsea Physic Garden i Royal Botanic Gardens u Kewu u Londonu, ili Gardens by the Bay u Singapuru, smanjile temperature zraka tijekom toplinskih valova na okolnim gradskim ulicama za prosječno 5°C.

Gradski parkovi i močvare imaju sličan učinak, a čak i zelene stijene, drvoredi i igrališta značajno ublažavaju temperature.

‘Već neko vrijeme znamo da zelene površine i voda mogu rashladiti gradove’, rekao je direktor GCCAR-a, prof. Prashant Kumar, vodeći autor studije.

‘Međutim, ovo istraživanje nam pruža najcjelovitiju sliku dosad. Štoviše – možemo objasniti zašto. Od stabala koja pružaju sjenu, do isparavanja vode koje hladi zrak. Cjelokupna ideja mreže je promovirati implementaciju plave i zelene infrastrukture u urbanim okruženjima’, rekao je. N

o, problem s kojim su se susreli je nedostatak sistematičnih istraživanja o vrstama različitih urbanih zelenih površina i njihovim utjecajima na okolinu oko njih.

‘Dakle, ideja ovog rada bila je dokazati činjenice u pogledu zelenih i plavih površina u gradovima, koje informacije su dostupne, gdje su područja gdje nedostaje istraživanja… a zatim, ako postoji planiranje gradova, pružiti podatke kojima mogu planirati nove zelene površine.’

Lokalni čimbenici odigrali su važnu ulogu, ali općenito je pregled pokazao da što je park veći, to je veći učinak hlađenja – barem do određene granice. Također je utvrđeno da gradovi mogu ostvariti više koristi povezivanjem zelenih površina u tzv. zelene koridore.

‘To će pomoći urbanim arhitektima diljem svijeta suočiti se s izazovima globalnog zagrijavanja’, rekao je Kumar. ‘Implementiranjem samo nekih od mjera koje opisujemo, gradovi mogu postati otporniji, a njihovi građani mogu biti zdraviji i sretniji.’

Koautorica izvještaja, prof. Maria de Fatima Andrade sa Zavoda za atmosferske znanosti Sveučilišta u São Paulu, Brazil, rekla je:

‘Naš rad potvrđuje koliko načina zapravo postoji da se ohladimo. Ali, otkriva i koliko posla još treba obaviti. Institucije diljem svijeta trebaju ulagati u prava istraživanja – jer ono što je vrlo jasno iz našeg istraživanja je da nema univerzalnog rješenja. Ovisi o tome što funkcionira za pojedinu zajednicu.’

Znanstvenici su podijelili i konkretne rezultate istraživanja:

Prosječni učinak hlađenja / varijacija

Botanički vrtovi: -5.0°C / -2.2°C do -10°C

Močvare: -4.7°C / -1.2°C do -12°C

Kišni vrtovi: -4.5°C / -1.3°C do -7°C

Zelene stijene: -4.1°C / -0.1°C do -18°C

Ulice s drvećem: -3.8°C / -0.5°C do -12°C

Gradske farme: -3.5°C / -3.0°C do -3.9°C

Parkovi: -3.2°C / -0.8°C do -10°C

Akumulacijska jezera: -2.9°C / -1.8°C do -5°C

Igrališta: -2.9°C / -2.8°C do -3°C

L.M.B

(foto: Fraser Hall / robertharding / Profimedia)