no planet b tportal
menu
Living

Ova europska prijestolnica postaje grad ‘otporan na poplave’

(I.Ba, Foto: Francis Joseph Dean/Dean Picture / imago stock&people / Profimedia) 14. rujna 2024. • ~5 min

Danska prijestolnica priprema se za povećanje obilnih kiša u nadolazećim desetljećima zbog klimatskih promjena. Ogromna infrastruktura gradi se iznad i ispod zemlje kako bi grad bio otporniji na jake pljuskove. Dana 2. srpnja 2011. grad Kopenhagen doživio je ono što je danas poznato kao ’tisućugodišnju oluju’.

Danska prijestolnica priprema se za povećanje obilnih kiša u nadolazećim desetljećima zbog klimatskih promjena. Ogromna infrastruktura gradi se iznad i ispod zemlje kako bi grad bio otporniji na jake pljuskove. Dana 2. srpnja 2011. grad Kopenhagen doživio je ono što je danas poznato kao ’tisućugodišnju oluju’.

U roku od nekoliko minuta, bujica vode izlila se na ulice i zgrade, prouzročivši štetu od gotovo milijardu eura.

‘Te smo godine shvatili da će Kopenhagen biti pogođen klimatskim promjenama, pa smo analizirali utjecaje. Čini se da ćemo imati do 30 posto više kiše i porast kišnih oluja koje će imati veliki utjecaj na grad’, objašnjava Jan Rasmussen, direktor projekta Gradskog plana za prilagodbu klimi Kopenhagena.

Grad je stoga pokrenuo veliki plan za bolje upravljanje razornim pljuskovim koji se definiraju kao padalina veća od 15 milimetara u 30 minuta.

Plan upravljanja olujom

Glavni ‘Plan upravljanja olujom’ sastoji se od niza malih i velikih rješenja, tehničkih i prirodnih, nadzemnih i podzemnih.

Kako bi povećao vodni kapacitet svog sustava, grad je pokrenuo izgradnju nekoliko tunela ispod grada. Euronews je posjetio tunel dug 1,3 kilometra koji će povezivati ​​unutarnja jezera Kopenhagena s udaljenim krajem luke. Trebao bi biti otvoren 2026. godine.

‘Kada imamo puno kiše, može napuniti tunel koristeći ga kao rezervoar, a kada budemo imali više prostora u našem sustavu, možemo proslijediti kiše u postrojenje za pročišćavanje vode. U slučaju stvarno jake kiše, možemo isprazniti tunel u luku i on će imati transportnu funkciju,’ objašnjava Dite Reinholdt Jensen, stručnjakinja za prilagodbu klimi u HOFOR-u, komunalnoj tvrtki zaduženoj za ove goleme projekte.

Tunel je procijenjen na 43 milijuna eura. ‘Sve što je uloženo u izgradnju svega toga se isplati jer bi šteta koju spriječimo bila puno veća’, naglašava Dite.

Drugi tunel, izgrađen u okrugu Walby, već je dokazao svoju važnost tijekom manje kišne oluje 4. kolovoza 2024., prema HOFOR-u.

Kad park postane bazen

Na površini se ispituju i druga rješenja, poput izgradnje spremnika za kišnicu u stambenim područjima. Propusniji asfalt također je ispitan kako bi spriječio zadržavanje vode na površini.

Neki su parkovi potpuno preuređeni kako bi podnijeli olujno vrijeme.

Povijesni Enghavepark, izgrađen prije gotovo jednog stoljeća, potpuno je redizajniran kako bi postao rezervoar za vodu od 22.600 m3, što je ekvivalent osam olimpijskih bazena.

Projekt je rezultat opsežnih istraživanja protoka vode kroz različite gradske četvrti. Park se nalazi nizvodno od četvrti Karlsberg, na brežuljku koji može pohraniti 3000 kubnih metara vode. U slučaju izlijevanja, voda će biti puštena nizvodno u ovaj park.

‘Voda prvo ide dolje do ovog nogometnog igrališta, zatim će početi teći do jezera. I na kraju dolje do ružičnjaka. Ako trebamo skladištiti više vode, vrata parka će se zatvoriti i cijeli park će biti ispunjen vodom’, objašnjava Jan Rasmussen ispred nepun metar visokog betonskog zida koji okružuje cijeli park.

Sa svojim povijesnim jezerom, nogometnim igralištem i vrtovima, mjesto ne izgleda kao infrastruktura protiv poplava, kažu promotori projekta.

‘Kada smo razgovarali s gradskim arhitektima o ovom projektu, rekli smo im da ovaj park treba ostati sastavni dio grada. Rekli su: ‘Opa, jeste li sigurni da mi to možemo napraviti?’ ne izgleda kao spremnik za vodu’, dodaje Rasmussen.

Voda ispod Enghaveparka može se koristiti za napajanje pumpe koju gradski radnici koriste za čišćenje ulica.

‘Očekujemo i više toplinskih valova, pa pokušavamo sve to spojiti u jedan plan’, objašnjava Jan.

Danska prijestolnica surađuje s drugim gradovima kako bi podijelila svoja iskustva u prilagodbi klimi, putem C40 i drugih organizacija.

‘Posao koji obavljamo ne znači da se sada možemo opustiti. Bit će to kontinuirani napor da se nosimo sa svom kišom koju ćemo vidjeti u budućnosti’, potvrđuje Dite Reinholdt Jensen iz HOFOR-a.

Sustavni pristup

Gradovi moraju učiniti više kako bi se zaštitili od klimatskih rizika i ulagati u urbanu društvenu otpornost, navodi Europska agencija za okoliš (EEA), koja je u travnju objavila svoje izvješće Urbana adaptacija za klimatsku otpornost 2024.

‘Mnoge radnje koje se danas poduzimaju još uvijek se temelje na projektima. Moramo ih učiniti sustavnima. To je veliki izazov za gradove, ali s vremenom će biti potrebno puno više’, kaže Wuther Vanneville, stručnjak za prilagodbu klimatskim promjenama pri EEA, koji poziva gradove da umnože zelene površine kako bi se suprotstavili inherentnoj nepropusnosti gradova, ali i kako bi zadržali vodu u njima, u obliku fontana i kanala.

U posljednjem desetljeću, 2021., 2022. i 2023. bile su među prvih pet godina s najvećim ekonomskim gubicima kao rezultat ekstremnih vremenskih događaja uglavnom poplava, prema EEA.

‘Puno se radi na terenu. Veći gradovi već nekoliko godina rade i provode planove, ali sada je došlo vrijeme da i manji gradovi, koji nemaju resurse da imaju posvećen tim, krenu u njihovu provedbu. Puno toga se događa, ali još puno toga treba učiniti’, zaključuje stručnjak EEA.