Ovaj europski grad ima jedinstven projekt: Automati ‘progutali’ 700.000 šalica

‘Analizom otpada otkrili smo da 45 posto otpada u Aarhusu dolazi od ambalaže za van’, kaže Simon Smedegaard Rossau, voditelj projekta za kružno pakiranje u općini Aarhus. ‘Ovo je otkriće bilo prekretnica.’

Godinu dana kasnije, Aarhus sada može podijeliti svoje prve rezultate, u nadi da će ga više gradova slijediti.

Po čemu je Aarhusov sustav čaša za višekratnu upotrebu drugačiji?

Mnoge europske zemlje poput Rumunjske, Danske i Belgije uvele su sustave depozita koji ljudima omogućuju vraćanje plastičnih ili staklenih boca i limenki u za to predviđene automate u lancima supermarketa, gdje su zauzvrat nagrađeni malim povratom novca.

Međutim, sustav Aarhus je na otvorenom, sa strojevima smještenim u glavnim trgovačkim ulicama.

Cilj je reciklirati vrlo popularne proizvode poput šalica za hladne ili tople napitke koji se koriste u prosjeku samo 15 minuta prije nego što odu u otpad. ‘Samo manje od 2 posto plastičnih šalica za kavu za jednokratnu upotrebu reciklira se diljem svijeta’, kaže Rossau.

Pilot projekt nije samo zahtijevao izgradnju strojeva, odlučivanje o tome gdje ih postaviti i izradu čaša koje se mogu reciklirati. Promjena ponašanja potrošača bila je nužan korak kako bi se dogodila ‘revolucija ponovne upotrebe’, piše Euronews.

‘Plastična praktičnost optimizirana je desetljećima, a to je snažna sila koja utječe na ponašanje potrošača. Ako potrošač ima izbor između jednokratne plastike i one za višekratnu upotrebu, stopa usvajanja bila bi niska’, kaže Geir Saether, voditelj TOMRA Reuse.

Kako bi se građani uvjerili, inicijativu je isprva podržalo 45 kafića koji su pristali prodavati samo piće u ovim čašama, ne dajući potrošačima mogućnost kupnje plastičnih čaša za jednokratnu upotrebu.

U prvim tjednima, stopa povrata bila je samo oko 25 posto i zbog toga je Rossau sumnjao da će se sustav podići. Da bi čaše za višekratnu upotrebu bile bolja alternativa svojim čašama za jednokratnu upotrebu, potrebno ih je reciklirati najmanje šest puta, čime se postiže stopa povrata od 82 posto.

Prekretnica se dogodila tijekom jednotjednog gradskog festivala Aarhus Uke u rujnu, gdje su trgovci na ovom događaju nudili isključivo šalice za ponovnu upotrebu. Izloženo im je mnogo više građana, a vraćeno je oko 100.000 čaša, što je količina koja bi napunila 1200 kanti za smeće.

Događaj je, kaže Rossau, bio koristan za promjenu ponašanja jer je veći dio stanovništva upoznao s novim proizvodom koji se može reciklirati.

‘Sada vidimo promjene u ponašanju. Vidimo da ljudi idu s vrećicama punim šalica, što znači da recikliraju u rasutom stanju, poput limenki i boca’, kaže Rossau. ‘Sada možemo vidjeti da je stopa povrata 88 posto, što znači da se šalica ponovno koristi 44 puta.

Koliko je plastičnih čaša vraćeno u Aarhus?

Pilot program namjeravao je prikupiti 500.000 čaša u prvoj godini, cilj koji je daleko premašen jer su čaše vraćene 735.000 puta, čime je ušteđeno 14 tona plastike od spaljivanja i emisija CO2.

Za 2025. godinu cilj je prikupiti 1,5 milijuna šalica, a za treću godinu planirano je dodatnih 1,5 milijuna. U pripremi, općina Aarhus nastoji se proširiti na još nekoliko obližnjih malih gradova, kao i na druge oblike pakiranja hrane.

‘Uključeni smo u danski nacionalni financijski plan jer kreatori politike prepoznaju skalabilnost projekta’, kaže Rossau. Proračun osigurava financiranje nacionalnog partnerstva koje okuplja općine, poduzeća, restorane i druge dionike.

Ako se proširi na cijelu državu, projekt bi mogao značajno smanjiti upotrebu jednokratne ambalaže za van, koja trenutno čini 500 milijuna jednokratnih predmeta godišnje u Danskoj.

Aarhus je grad srednje veličine, a skaliranje modela na veće gradove, sa složenijim opskrbnim lancima, predstavlja različite izazove i prilike.

Kako Europa suzbija plastični otpad?

‘Aarhus je samo vrh ledenog brijega. Vidjeli smo veliki zamah u gradovima poput Barcelone, Berlina, Leuvena, Genta, Rotterdama i Pariza koji se bore protiv krize ambalažnog otpada jačanjem svojih sustava za ponovnu upotrebu,’ kaže Nathan Dufour, voditelj sustava za ponovnu upotrebu u Zero Waste Europe.

Ove radnje podržavaju šire ciljeve EU-a za smanjenje otpada, unutar nedavno odobrene Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). PPWR nalaže državama članicama da smanje količinu ambalažnog otpada po glavi stanovnika za 5 posto do 2030. godine, s daljnjim smanjenjem do 2035. i 2040. godine.

‘Zahvaljujući PPWR-u konačno imamo ciljeve na razini cijele EU u pogledu ambalaže za višekratnu upotrebu za hranu za van, pića, industrije brzih usluga, poštanske dostave i mnoge druge segmente,’ kaže Dufour. Ali to još uvijek nije dovoljno, dodaje. ‘Gradovi su prednjačili tamo gdje je niz propisa zakazao, moramo podržati nacionalne ciljeve.’

Potrebna je šira zakonodavna potpora kako bi se smanjili značajni troškovi pokretanja i održavanja gradskih sustava ambalaže za višekratnu upotrebu, kao i logističkih prepreka čišćenja i redistribucije šalica.

‘Prijelaz na ponovnu uporabu zahtijeva snažne političke intervencije kao što su nameti, ciljevi ponovne uporabe i zabrane pakiranja za jednokratnu upotrebu’, kaže Sæther iz TOMRA-e.

Zabrane plastike za jednokratnu upotrebu pokazale su se učinkovitima, ali očekuje se da će se proizvodnja plastike utrostručiti do 2060. ‘Kako bismo izjednačili uvjete [za plastiku za jednokratnu upotrebu], moramo uzeti u obzir vanjske troškove, poput onečišćenja, kroz mjere kao što su porezi na jednokratnu upotrebu -koristite ambalažu’, dodaje.

Uloga kreatora politike bit će ključna u određivanju tempa i uspjeha ove tranzicije kako bi se sustavi pakiranja za ponovnu upotrebu učinili učinkovitima i praktičnima za prodavače i potrošače.

‘Kružni pomaci ne događaju se slučajno – oni moraju biti podržani intervencijama koje oblikuju ponašanje i poduzeća i potrošača. Jednostavno je poput pružanja poticaja za odabir održivih opcija i kažnjavanja rastrošne prakse’, zaključuje Sæther.