Ovog su se proljeća marljivo čistili divlji deponiji diljem Lijepe naše. Donosimo insajderski izvještaj!
Mjeseci koji su iza nas protekli su u znaku čišćenja okoliša. Zagrebačka pivovara, i inače predani saveznik u borbi za pravednije društvo i zdraviji planet, u sklopu svoje najnovije kampanje „Čuvaj, pazi, ne bacaj“ okupila je niz domaćih udruga koje se bave zaštitom okoliša. Udruženih su snaga proveli nekoliko akcija čišćenja divljih odlagališta otpada diljem područja Lijepe naše. Dosad su, tako, odrađene akcije čišćenja ilegalnih odlagališta otpada u Osijeku, Solinu,…
Mjeseci koji su iza nas protekli su u znaku čišćenja okoliša. Zagrebačka pivovara, i inače predani saveznik u borbi za pravednije društvo i zdraviji planet, u sklopu svoje najnovije kampanje „Čuvaj, pazi, ne bacaj“ okupila je niz domaćih udruga koje se bave zaštitom okoliša. Udruženih su snaga proveli nekoliko akcija čišćenja divljih odlagališta otpada diljem područja Lijepe naše.
Dosad su, tako, odrađene akcije čišćenja ilegalnih odlagališta otpada u Osijeku, Solinu, Zagrebu, Rijeci, Opatiji, Kninu, Dugoj Resi i Slunju. Zahvaljujući ovim akcijama, volonteri su iz prirode izvukli stotine vreća smeća. „Većina građana se začudi kada saznaju da odlagališta nakon zatvaranja mogu biti reaktivna i do 30 godina – osobito je organski materijal koji se odlaže na odlagalište podložan razgradnji i u kontaktu s opasnim tvarima može doći do razvoja štetnih plinova ili povećanja temperature koja dovodi do podzemnog požara u tijelu odlagališta. Zato je važno razvrstavati i pravilno zbrinjavati otpad“, upozoravaju iz Udruge Zeleni Osijek, naše najveće udruge koja djeluje na području istočne Hrvatske.
Udruga s dugogodišnjim iskustvom čiji se rad cijeni
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek samostalna je, nestranačka i neprofitna udruga građana osnovana 1995. godine u Osijeku, a njihov tim trenutno broji 11 zaposlenika. „Nastali smo i radimo s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i okoliša te unaprjeđenje kvalitete življenja kroz zagovaranje, promociju te primjenu ekološki opravdanih tehnologija i održivog razvoja“, predstavlja nam rad Udruge Katarina Huber. „U okviru programskih područja bavimo se provedbom projekata, od kojih su većina međunarodni projekti strateški važni za stvaranje održivog i odgovornog društva s ciljem povećanja razine znanja i svijesti o važnosti zaštite i obnove prirode i okoliša, što je temeljni cilj našeg djelovanja.“
Zbog toga su 2003. godine osnovali Kuću u prirodi Zlatna Greda koja je ubrzo postala fokus većine njihovih programa i projekata, a gdje sa svojim djelatnicima, suradnicima i volonterima provode edukativne aktivnosti iz područja zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja, eko turizma, socijalnog poduzetništva, kao i promocije prirodnih i kulturnih resursa srednjeg Podunavlja. „Za izniman doprinos u višegodišnjem promicanju i zaštiti prirode i okoliša na prostoru Srednjeg Podunavlja 2013. godine nagrađeni smo najvećim državnim priznanjem – Poveljom Republike Hrvatske, na što smo posebno ponosni“, priča nam sugovornica čija je udruga ponosni Žujin partner u kampanji „Čuvaj, pazi, ne bacaj“.
Evo zašto su udruge vitalne za očuvanje okoliša
„Udruga Zeleni Osijek od 2003. godine djeluje unutar Mreže Zelenih telefona Hrvatske – sustava namijenjenog građanima u svrhu informiranja i prijave problema vezanih uz okoliš, prirodu i njihovu zaštitu te koordinaciju prema nadležnim tijelima s ciljem njihovog što efikasnijeg rješavanja. Kroz 18 godina provedbe programa te komunikacije s građanima i nadležnim institucijama možemo reći kako otpad dugi niz godina, nažalost, predstavlja prioritetni problem u okolišu“, nastavlja Katarina.
U ovom smo serijalu već detaljno govorili o problemima koji nam prijete od ilegalnih deponija, no nije zgorega ponoviti da se najveće opasnosti koje nam prijete od divljih deponija odnose na prisutnost po zdravlje štetnih materijala kod odlaganja u prirodu koji štete zdravlju ljudi, tlu, vegetaciji i divljim životinjama. „Također, značajna je opasnost kontakta štetnih tvari i podzemnih voda, kao i vodotoka, jezera i rijeka što izravno utječe na izvore pitke vode i zdravlje ljudi. Divlje životinje koje obitavaju u okolici divljih deponija mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti ako dođu u kontakt s ljudima“, upozorava Katarina.
Upravo je zato za društvo ključan rad udruga poput ovih koje su se ove godine okupile zahvaljujući kampanji „Čuvaj, pazi, ne bacaj.“ Udruge za zaštitu prirode i okoliša, nastavlja naša sugovornica, neosporno su značajne za hrvatsko društvo jer, osim rada na terenu, svoje djelovanje usmjeravaju k povećanju razine svijesti i znanja građana o važnosti očuvanja okoliša, održivog korištenja prirodnih resursa i gospodarenja otpadom, prilagodbi klimatskim promjenama i održivom razvoju. „Važno je da građani shvate vlastitu ulogu u stvaranju i očuvanju održivog društva, da budu kreatori promjena i sinergijski djeluju u suradnji s udrugama koje se bave zaštitom okoliša i nadležnim institucijama“, ističe naša sugovornica. „Potičemo građane da se aktivno uključe u proces zagovaranja i komunikacije s donositeljima odluka, institucijama i tijelima te da i sami budu dio promjene i dugoročnog procesa očuvanja i održivog korištenja prirodnih resursa u Hrvatskoj.“
Izvještaj s terena
Voljeli bismo reći kako je situacija s divljim odlagalištima na terenu sjajna, no, kako se pokazalo, akcije poput ove bit će neophodne i u budućnosti koja nam predstoji – premda se sugovornici iz udruga za zaštitu okoliša s kojima smo pričali slažu da se stanje proteklih godina popravlja. „Svakodnevno smo na terenu, a kao primjer tipične akcije čišćenja možemo izdvojiti upravo akciju čišćenja jezera Bajer u sklopu kampanje „Čuvaj, pazi, ne bacaj““, priča nam Katarina. „Naime, stanovnici osječkog Juga II za jezero Bajer kažu kako je izvor pozitivne energije, ali smo kroz akciju čišćenja nažalost imali priliku vidjeti i da je izvor divljih odlagališta svih vrsta otpada.“
Volonteri su tog dana očistili nekoliko lokacija okolo jezera i samo jezero iz kojeg su izvadili perilicu rublja, štednjak, starinsku drvenu stolicu, drvene daske i PVC ceradu. „Ribiči iz Športsko-ribolovnog kluba Jug II često iz jezera vade glomazni otpad pa su tako prije ove akcije izvadili bicikle, stalak za note pa čak i motocikl! U prekrasnom zelenilu oko jezera našlo se svega – od kolica i pelena, kišobrana, guma, građevinskog otpada, plastičnih kanti, boca, paleta i kašeta do tepiha, odjeće, cipela i PVC cerada, a odvojili smo i limene kante za zalijevanje cvijeća, pet kila stakla i plastične vrećice pune – oraha! Većina otpada bila je onečišćena zemljom zato što je otpad dugo stajao na lokacijama i obrastao je vegetacijom“, zaključuje Huber.
Usporedimo li stanje na terenu s drugim lokacijama koje su očišćene zahvaljujući Žujinoj akciji, dodatno ćemo se uvjeriti u važnost ove kampanje. „Tijekom godina se akumulirala prilično velika količina otpada, veća nego što smo očekivali, koji vrlo lako može završiti u rijeci Jadro“, rekla je povodom akcije koja se održala nadomak Solina Hajdi Biuk iz Udruge Sunce. „Uklonili smo preko 40 vreća odbačenog krupnog i miješanog otpada na pritoku te u dogovoru s Gradom Solinom pripremili građevni i krupni otpad na preuzimanje i adekvatno zbrinjavanje“, dodaje Biuk.
Situacija u obližnjem mjestu Suknovci bila je još i gora. Volonteri udruge Krka Knin, koji su se tog dana okupili u srcu Dalmatinske zagore, izvukli su iz prirode više od 100 vreća divlje odloženog otpada. Pridodamo li tome činjenicu kako se ova lokacija nalazi u blizini Nacionalnog parka Krka, vijest je još i alarmantnija. „Lokacija se nalazi na kraškom području te je dugoročno zadržavanje smeća izrazito štetno za podzemne vode. Akcijom čišćenja želimo djelovati i na svijest neodgovornih pojedinaca da prestanu zagađivati okoliš i bacati smeće u prirodu. Na našim područjima koja se nalaze na kršu veliku opasnost predstavljaju deponiji i to naročito u smislu zagađenja podzemnih voda, odnosno zagađenja izvora pitke vode čime je direktno ugroženo i zdravlje stanovnika. Akcija je počela u 10 ujutro i trajala je sve dok nisu očišćeni svi predviđeni punktovi“, rekla je Inga Kukolj iz ekološke udruge “Krka Knin“.
05.06.2021., Promina – Akcija čišćenje ilagalnih odlagališta otoada u Promini u organizaciji Zagrebačke pivovare. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Slična su iskustva imali i volonteri koji su se uključili u veliku akciju čišćenja na kvarnerskom području gdje je ukupno prikupljeno i pravilno zbrinuto 70 vreća smeća te glomazni otpad poput dvosjeda, uredskog stolca, sušila za odjeću, tuš kabine te, gotovo nevjerojatno, čak i odbačeni stari autobus.
U Opatiji je očišćen ilegalni deponij u zelenom dijelu na kraju ulice Kosićevo, što je jedna od rijetkih zelenih oaza, a gdje se baca građevinski otpad. „Građevinski otpad u okolišu je ozbiljan problem. Nalazimo ga sve više kao bazu za nova divlja odlagališta koja su pravi mamac za naše sugrađane koji dodatno odlažu svoj glomazni i komunalni otpad. “, ispričala je Helena Traub iz opatijske Udruge Žmergo, koja se brine o zaštiti prirodne i kulturne baštine, a koja djeluje od 1994. godine.
Dan kasnije odvijao se pravi herojski podvig čišćenja na području zaštićenog krajobraza Lisina kraj Matulja gdje su pripadnici Udruge za promicanje vrijednosti i tehnika civilne zaštite
– eRIpio – izvlačili autobus i ogromne bačve od 200 litara iz ponora od 20 metara. „Uz pripadnike Državne interventne postrojbe civilne zaštite Rijeka i u suradnji s Ožujskim pivom upregnuli smo svoje snage i izvadili veliki otpad iz provalije. Ipak smo mi spašavatelji iz visina i dubina. Izrezali smo autobus i izvukli napunjene bačve od 200 litara“, objasnio je Siniša Badovinac, predsjednik udruge eRIpio, što se događalo u ovoj sve samo ne klasičnoj akciji čišćenja.
Prva faza kampanje, u kojoj je kroz protekle mjesece sudjelovalo gotovo 300 volontera, završena je čišćenjem rijeka Korane i Mrežnice u Slunju i Dugoj Resi. Na lokacijama je pronađeno više od 260 velikih vreća smeća, sedam tona dodatnog otpada te odbačeni autobus i bačve teške 200 kilograma. ‘’Ilegalna odlagališta otpada problem su s kojim se svi moramo što prije suočiti jer ona ozbiljno prijete našem okolišu.
Ponosni smo na činjenicu da smo već u prvoj fazi pravilno zbrinuli toliku količinu smeća. Žuja je kampanjom ‘Čuvaj, pazi, ne bacaj!’ nastavila niz društveno odgovornih kampanja kojima je cilj podizanje kvalitete života u zajednici u kojoj djelujemo i vjerujemo da ovim posljednjim aktivnostima uspješno podižemo svijest o važnosti pravilnog, odgovornog i savjesnog odlaganja otpada“, istaknula je Ana Štebih Pinjuh, direktorica marketinga Zagrebačke pivovare.
Cilj Žujine kampanje ‘Čuvaj, pazi, ne bacaj!’ jest podići svijest građana o tome koliko je važno pravilno zbrinjavati otpad. Drugi dio akcije započinje početkom rujna, a provjerena će ekipa stručnjaka i volontera tijekom akcije očistiti još sedam dodatnih lokacija diljem Lijepe naše. Ožujsko pivo i Zagrebačka pivovara godinama podržavaju niz kulturnih, sportskih i nevladinih institucija s ciljem unapređenja kvalitete života u zajednici u kojoj djeluju, a više informacija o novoj kampanji dostupno je na webu.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji sa Zagrebačkom pivovarom.