no planet b tportal
menu
Living

Pogledajte kako će u Parizu izgledati najzelenije Olimpijsko selo do sada

(I.Barišić, foto: EPA-EFE/MOHAMMED BADRA) • 27. lipnja 2024. • ~6 min

Olimpijsko selo u Parizu koje ima 82 zgrade, nakon završetka Paraolimpijskih igara 8. rujna, bit će pretvoreno u uredski prostor za 6000 radnika i stanove za smještaj još 6000 ljudi

Olimpijsko selo u Parizu koje ima 82 zgrade, nakon završetka Paraolimpijskih igara 8. rujna, bit će pretvoreno u uredski prostor za 6000 radnika i stanove za smještaj još 6000 ljudi

‘Ovo je selo zamišljeno kao četvrt, četvrt koja će kasnije živjeti’, rekla je Georgina Grenon, direktorica održivosti Pariz 2024. ‘Pariz 2024 iznajmljuje ga na nekoliko mjeseci.’

Vjeruju kako će projekt pružiti model za ublažavanje stambene krize u francuskoj prijestolnici.

Mjesto za Olimpijsko selo odabrano je u nadi da će revitalizirati neka od povijesno siromašnih sjevernih predgrađa grada. Selo se nalazi na spoju tri predgrađa: Saint-Denis, raznolika radnička četvrt koja se dugo povezivala s kriminalom i nesigurnošću; brzo gentrificirajući Saint-Ouen; i Ile-Saint-Denis, otok na rijeci Seini. Organizatori kažu da će nakon Olimpijskih igara 32% novih domova u Saint-Denisu i Saint-Ouenu i 48% onih u Ile-Saint-Denisu izgrađenih za Igre biti namijenjeno za javno stanovanje, piše BBC.

Slična obećanja o izgradnji pristupačnih stanova u istočnom Londonu dana su prije Olimpijskih igara 2012., ali su ona uglavnom propala. Izvješće BBC-ja iz 2022. pokazalo je da je od 9000 kuća izgrađenih u Olimpijskom parku manje od 200 ponuđeno po najjeftinijim cijenama najma.

Foto: EPA-EFE/MOHAMMED BADRA

Kao i same Olimpijske igre, za koje organizatori kažu da će se 100% odvijati na obnovljivoj energiji, sve izgrađeno za selo napravljeno je imajući na umu održivost. Kako bi smanjili količinu izgradnje, organizatori su privremeno ili trajno preuredili nekoliko postojećih građevina na lokaciji, uključujući staru tvornicu električne energije koja je pretvorena u ‘rezidentni centar’. Također su iznajmili postojeće filmske studije na tom području kako bi se koristili kao prostori za treninge sportaša umjesto izgradnje novih objekata, što je učinjeno na nekim drugim Igrama.

Zgrade koje su podignute, izgrađene su od drva i recikliranih materijala, korištenjem procesa koji su, prema Grenonu, smanjili ugljični otisak projekta za 30% po četvornom metru — više nego što zahtijevaju francuski ekološki propisi.

Trećina svih krovova opremljena je solarnim pločama, dok druga trećina ima vrtove namijenjene snižavanju temperature unutra, rekla je Grenon. Dugi, ravni otvori koji su vodili do Seine ostavljeni su između zgrada kako bi se formirali zračni tuneli kako bi dovodili svježi zrak blizu rijeke što je moguće dublje u unutrašnjost. Naime, očekuje se da će temperature ovog ljeta biti više od normalnih, prema francuskoj nacionalnoj meteorološkoj službi te postoji velika zabrinutost da bi vrućina mogla ugroziti sigurnost sportaša.

Ali same strukture nisu jedino što će se reciklirati.

U selu će se nalaziti oko 3.000 apartmana s ukupno 14.250 kreveta izrađenih od materijala koji se mogu reciklirati, sličnih onima koji su korišteni u Tokiju. Madraci su proizvedeni od ponovno korištenih materijala, a njihova se tvrdoća može prilagoditi okretanjem. Stolice su napravljene od kartona što znači da se mogu lako reciklirati nakon Olimpijskih igara.

Foto: EPA-EFE/MOHAMMED BADRA

Diljem sela organizatori provode pregršt eksperimenata kako bi vidjeli jesu li nove zelene tehnologije i metode gradnje održive u stvarnom svijetu.

‘To je ogroman laboratorij za testiranje’, rekla je Grenon.

Jedan nogostup je napravljen sa školjkama. U teoriji, te školjke bi trebale upijati kišu. Za vrućih dana, pohranjena voda bi trebala ispariti i pomoći rashladiti prolaznike.

Glavni odvod u selu ima pet eksperimentalnih vanjskih zračnih filtara. Ti divovski tornjevi poput NLO-a dizajnirani su poput usisavača za usisavanje zagađenog zraka i filtriranje opasnih čestica. Uređaj može očistiti ‘95% zraka od čestica – svih veličina’, rekao je njegov kreator Jerome Giacomoni za CNN. Pet uređaja može očistiti ekvivalent volumena 40 olimpijskih bazena na sat uz vrlo malo potrošnje električne energije, rekao je Giacomoni.

Inovacija koja će se najviše promatrati vjerojatno će biti geotermalni sustav hlađenja, jer bi se sportaši u Parizu mogli suočiti s istom razinom vrućine i vlage koja je pržila Tokio tijekom Ljetnih olimpijskih igara prije tri godine.

Foto: Dimitar DILKOFF / AFP / Profimedia

Klimatske promjene treba sve više promatrati kao egzistencijalnu prijetnju sportu’, rekao je Sebastian Coe, predsjednik Svjetske atletike, u izvješću objavljenom prošlog tjedna (18. lipnja) u kojem se ispituju rizici od vrućine povezani s ovoljetnim igrama.

Dok su prizemlja nekih zgrada u Olimpijskom selu opremljena klasičnom klimom jer će se nakon Olimpijade pretvoriti u trgovine, u stanovima sportaša umjesto klimatizacije koristit će se geotermalno hlađenje.

Ovaj sustav uzima vodu ohlađenu na 4 stupnja Celzijusa (39 stupnjeva Fahrenheita) iz bunara dubokih čak 70 metara (230 stopa) ispod zemlje u obližnjoj geotermalnoj elektrani i transportira je do cijevi ispod poda svakog stana. Ta bi hladna voda trebala moći ohladiti zgradu za 6 do 10 stupnjeva Celzijevih u usporedbi s vanjskom temperaturom, prema Laurentu Michaudu, direktoru Olimpijskog i Paraolimpijskog sela u Parizu 2024. Dok će sustav biti kontroliran na razini zgrade, svaki stan ima termostat koji im omogućuje da snize ili povise temperaturu za 2 stupnja Celzijusa u svakoj jedinici. Sustav će također grijati stanove zimi.

Klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem učinila je toplinske valove češćim i intenzivnijim, a oni počinju ranije tijekom godine u mnogim dijelovima svijeta. Pariz je posebno ranjiv – ljudi u francuskoj prijestolnici imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od ekstremne vrućine nego bilo koji drugi grad u Europi, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo više od 850 gradova.

Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Od 2022. samo je 19% svih kućanstava u Europi bilo opremljeno klima uređajem, prema najnovijim podacima Međunarodne agencije za energiju. Ali ekstremne vrućine u cijelom svijetu potaknule su globalnu potražnju za AC jedinicama, stvarajući klimatski Catch-22, budući da klimatizacijski sustavi koriste velike količine energije, od čega velik dio još uvijek dolazi iz fosilnih goriva koja emitiraju ugljični dioksid i zagrijavaju planet.

Delegacijama koje su zabrinute za učinkovitost sustava tijekom toplinskog vala, selo će im ponuditi mogućnost najma pojedinačnih klimatizacijskih jedinica.

Foto: DENIS CHARLET / AFP / Profimedia

Na pitanje novinske agencije Reuters u ožujku o nedostatku klima uređaja u selu, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo rekla je da je selo ‘dizajnirano tako da izbjegne potrebu za klima uređajem, čak i na vrlo, vrlo visokim temperaturama’.

‘Mi smo na rubu provalije. Svi, uključujući i sportaše, moraju biti svjesni toga’, rekla je Hidalgo. ‘Moramo vjerovati znanstvenicima kada nam pomažu da gradimo zgrade na trijezan način koji nam omogućuje da se snađemo bez klima uređaja.’