Pomicanje kazaljki na satovim štedi energiju? Evo što kažu stručnjaci
Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da ljetno računanje vremena ima vrlo mali učinak na očuvanje energije. Naime, u nedjelju smo u Europi pomaknuli satove za jedan sat unatrag.
Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da ljetno računanje vremena ima vrlo mali učinak na očuvanje energije. Naime, u nedjelju smo u Europi pomaknuli satove za jedan sat unatrag.
Kraj ljetnog računanja vremena (DST) znači dodatni sat u krevetu i lakša jutra. S druge strane, tama će brže padati u večernjim satima.
Godinama je EU raspravljala o tome treba li se potpuno riješiti ljetnog računanja vremena – djelomično zbog ograničene uštede energije zbog pomicanja satova.
Godine 2018. Europska komisija službeno je predložila ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, a Parlament je podržao taj prijedlog u rezoluciji u ožujku 2019. Do toga je došlo nakon što je javno savjetovanje Komisije pokazalo snažnu podršku 4,6 milijuna građana EU-a za ukidanje toga, piše Euronews.
Promjene su trebale nastupiti do 2021., ali su od tada zapele kod suzakonodavca EU-a, Vijeća Europske unije, koje predstavlja 27 država članica.
Države članice su podijeljene oko praktične provedbe promjene.
Jedno od najvećih pitanja na koje tek treba dati konačan odgovor jest smanjuje li DST stvarno potrošnju energije.
Nekoliko je studija pokazalo da je utjecaj DST-a na okoliš zanemariv ili čak negativan. Dakle, je li vrijeme za sezonsku promjenu sata isteklo?
Zašto je ljetno računanje vremena uvedeno u Europi?
U Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj DST je uveden radi očuvanja ugljena u Prvom svjetskom ratu. Ukinut je kada je rat završio, ali se vratio tijekom 1980-ih kada se vratila potreba za štednjom resursa, potaknuta globalnom naftnom krizom.
Od 2002. sve zemlje Europske unije – osim Islanda – moraju prilagoditi satove zadnje nedjelje ožujka i listopada.
Smanjuje li ljetno računanje vremena potrošnju energije?
Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da DST ima vrlo mali učinak na očuvanje energije.
U Italiji je Talijansko društvo za medicinu okoliša izračunalo da bi čak i odgoda pomicanja sata s kraja listopada na kraj studenog uštedjela zemlji 70 milijuna eura na računima za gorivo.
Studija istraživača s Karlovog sveučilišta u Pragu koristila je podatke po satu od 2010. do 2017. kako bi otkrila da je ljetno računanje vremena u Slovačkoj rezultiralo procijenjenom uštedom energije koja je jednaka samo 0,8 posto godišnje potrošnje električne energije.
U SAD-u, studija koju je provelo Ministarstvo prometa 1975. godine pokazala je da ljetno računanje vremena smanjuje oko 1 posto potrošnje energije u zemlji.
Ova beznačajna ušteda mogla bi, dijelom, biti zato što mnogi ljudi u SAD-u ustaju iz kreveta prije 7 ujutro. Velik dio energije ušteđene time što svjetla nisu bila upaljena navečer, nadoknađena je upaljenim svjetlima ujutro.
Publikacija iz 1993. o potrošnji goriva (plina i ugljena) u Francuskoj i Belgiji primijetila je povećanje potrošnje goriva s DST-om zbog dodatne vožnje. To su potvrdile studije o disperziji zagađivača.
Umjesto toga, prirodne vremenske zone što bliže solarnom vremenu vjerojatno bolje usklađuju krivulje dnevne svjetlosti i temperature s našim rasporedima.
To bi moglo dovesti do uštede energije na ranojutarnjoj industrijskoj i drugoj rasvjeti, ranojutarnjem grijanju tijekom hladnijih mjeseci jer ljudi odlaze na posao sat vremena kasnije i manje potrebe za klimatizacijom u automobilu na putu nakon posla i navečer kod kuće.
Hoće li Europa prestati pomicati satove?
Stručnjaci su 2023. godine od Vijeća Europske unije zatražili da na dnevni red uvrsti temu ukidanja pomicanja sata.
Oni koji su podržavali prijedlog nadali su se da će se problem riješiti prije izbora za Europski parlament u lipnju.
U ožujku je predsjednica odbora za unutarnje tržište Europskog parlamenta, njemačka zastupnica Zelenih Anna Cavazzini, pozvala zemlje da konačno postignu zajednički stav o tom pitanju.
‘Na kraju ovog zakonodavnog razdoblja, nažalost je jasno da je ukidanje promjene vremena postalo nepokretaljka u Vijeću’, rekla je.
‘Kako bi se izbjegle daljnje frustracije, Vijeće konačno mora razriješiti Gordijev čvor različitih mišljenja država članica i zauzeti stav.
Međutim, to se nije pokazalo mogućim i čini se da je problem s ljetnim računalom ponovno u pozadini.
To je unatoč kampanji The Time Use Initiative, koja je prethodno pokrenula Manifest EU-a o vremenskim politikama uključujući dvanaest nužnih promjena koje Europa treba napraviti kako bi osigurala ‘pravo na vrijeme’ svim Europljanima.
‘EU mora reagirati na negativan utjecaj pogrešno postavljenih satova zalažući se za uvođenje stalnih vremenskih zona što je moguće bliže solarnom vremenu (prirodnom vremenu) u Europi’, stoji u manifestu.
‘Pogrešno usklađeni satovi zbog kojih rasporedi počinju ranije od prirodnog ciklusa dan-noć povećavaju deprivaciju sna i uzrokuju negativne učinke na ljudsko zdravlje, ekonomiju i sigurnost. EU ima moć to promijeniti.’