Populacija medvjeda u ovoj europskoj državi doživjela procvat

Rumunjska je dom najveće populacije divljih smeđih medvjeda u Europi izvan Rusije, s čak 13 000 medvjeda koji žive u i oko uglavnom netaknutih šuma Karpata. No, iako je promatranje medvjeda dugo bila turistička atrakcija u Rumunjskoj, povijesno se nije događalo da se ulazi u šumu.

‘Nije bilo tako davno otkako je bilo uobičajeno vidjeti medvjeda držanog u kavezu ispred tvrtki ovdje kako bi privukao kupce’, objasnio je voditelj Reece Parkinson u nedavnoj epizodi BBC-jeve emisije The Travel Show.

Kada se Rumunjska pridružila Europskoj uniji 2007. godine, zemlja se počela pridržavati Direktive EU o zoološkim vrtovima, koja izdaje smjernice o tome kako se treba postupati sa životinjama u zatočeništvu. U posljednjih 18 godina zemlja se okrenula humanijim i održivijim načinima kako bi pokazala jedan od posljednjih zaista divljih kutaka Europe i smeđe medvjede koji ovdje napreduju.

Smeđi medvjedi lutali su šumama i planinama Europe milijunima godina. Međutim, njihov se broj znatno smanjio kako se ljudska civilizacija širila. Danas se procjenjuje da u europskom dijelu Rusije živi otprilike 36 000 medvjeda, ali novo istraživanje koje je proveo Rumunjski institut za istraživanje šumarstva otkriva da je populacija smeđih medvjeda u zemlji mnogo veća nego što se prije procjenjivalo – činjenica koja je donijela i prilike i izazove okolnim zajednicama.

S jedne strane, održivi turizam medvjeda u Rumunjskoj raste. Brojni turistički operateri poput Outdoor Holidays i Much Better Adventures sada nude posjetiteljima vođene planinarske izlete s ‘promatranjem medvjeda’ u šume u kojima žive smeđi medvjedi. To, pak, donosi i ekonomske prilike ruralnijim zajednicama u zemlji i potiče kontinuirano očuvanje staništa životinja, piše BBC.

Postoji čak i namjensko sigurno utočište: Libearty Bear Sanctuary, smješten u južnim Karpatima u gradu Zarnestiju, najveće je svjetsko utočište za smeđe medvjede. Ne samo da spašava i pruža medicinsku skrb bivšim zatočenim medvjedima koji se ne mogu pustiti u divljinu, već nudi i javne ture, omogućujući posjetiteljima da vide medvjede na prostranstvu hrastovih šuma i travnjaka od 69 hektara.

‘U posljednjih 20 godina, Cristina Lapis i njezin tim [u Libearty Bear Sanctuary] pružili su dom za više od 130 medvjeda ovdje u Transilvaniji’, rekla je Parkinson.

Nažalost, nisu svi oduševljeni svojim krznenim susjedima. Kako populacija medvjeda cvjeta, tako rastu i opasni susreti s ljudima.

Neki lokalni poljoprivrednici, od kojih su mnogi izgubili stoku zbog medvjeda, lobirali su za smanjenje populacije smeđih medvjeda u Rumunjskoj. Posjetitelji su također imali sukobe sa životinjama, često zbog neočekivanih susreta tijekom planinarenja – od kojih su se neki pokazali smrtonosnima. Ipak, Lapis, koji vodi utočište, inzistira na tome da takvi susreti nisu norma.

‘Znam stotine tisuća slučajeva gdje su ljudi koji su navikli na šumu vidjeli medvjeda i ništa se nije dogodilo. Dakle, [mora biti] nešto posebno da se dogodila nesreća’, rekao je Lapis. ‘Kad idete u šumu… važno je stvarati buku. Ako stvarate buku, životinja zna da dolazite i odlazi.’

U tijeku su napori kako bi se pokušalo pronaći sretno rješenje koje štiti medvjede i što više štiti posjetitelje i stoku. Životinje su zaštićene rumunjskim zakonom, a u tijeku su i napori pošumljavanja i edukacije kako bi se spriječilo ulazak medvjeda na ljudski teritorij radi hranjenja i kako bi se ljudi naučili što učiniti kada naiđu na medvjeda u šumi.

Većina susreta s medvjedima opasnih po život posljedica je ljudske pogreške, obično kada čovjek preplaši medvjeda ili neprimjereno komunicira s mladuncima, zbog čega se majke medvjedice brane. Stoga je prilikom planinarenja u području medvjeda – bilo u Rumunjskoj ili negdje drugdje – važno glasno razgovarati ili pljeskati rukama kako biste životinjama dali vremena da vas izbjegnu. Ako slučajno naiđete na medvjeda, budite što veći i odmaknite se.

‘Ne možemo živjeti sami [u divljini]’, rekao je Lapis. ‘Moramo naučiti dijeliti.’