Paklene vrućine mogle bi uništiti turizam na Mediteranu; evo koje destinacije postaju atraktivnije
S temperaturama koje prelaze 45°C, izgledno je da će neke od najpopularnijih mediteranskih turističkih destinacija u bližoj budućnosti bilježiti velik pad posjeta. Istovremeno, destinacije s ugodnom klimom tijekom ljeta, poput Bugarske, Irske i Danske, sve su poželjnija odredišta za ugodan i opušten odmor.
S temperaturama koje prelaze 45°C, izgledno je da će neke od najpopularnijih mediteranskih turističkih destinacija u bližoj budućnosti bilježiti velik pad posjeta. Istovremeno, destinacije s ugodnom klimom tijekom ljeta, poput Bugarske, Irske i Danske, sve su poželjnija odredišta za ugodan i opušten odmor.
Neki od najpopularnijih gradova poput Madrida, Seville i Rima sredinom srpnja redovito su bilježili podatke o temperaturama koje obaraju rekorde s visinom od 46°C i 47°C. Turisti su se žalili kako je stvaran osjet bio i znatno veći, čineći odmor – neizdrživim.
Nesnosne temperature
Ideje o suncu, plaži, moru i uživanju pod palmama posjetitelji su bili prisiljeni zamijeniti boravkom u hotelima i apartmanima, čekajući kasnovečernje sate kao rijetku priliku za pokušajem uživanja u gradu za čiji su posjet izdvojili velik dio budžeta.
‘Ovdje je običaj zatvoriti se u kuću oko podneva i uzeti siestu. No, ovog ljeta bila je posve druga priča. Do 16 ili 17 sati izlazak iz kuće bio je u potpunosti nemoguć. Boravak vani postao je neizdrživ. Sve skupa nimalo nije nalikovalo odmoru, osjećali smo se zarobljenima’, prenosi iskustvo iz Madrida turist Zaino u razgovoru za BBC.
Iako klimatski događaji poput srpanjskog toplinskog vala u Španjolskoj imaju višestruke uzroke, istraživanja redovito ukazuju na to da su oni sve češći i intenzivniji zbog posljedica sagorijevanja fosilnih goriva. Međutim, ovo nije bio izoliran slučaj.
Opasnost od požara
U srpnju 2023. godine, šumski požari u Grčkoj progutali su više od 54 000 hektara zemlje, gotovo pet puta više od godišnjeg prosjeka, što je dovelo do najveće evakuacije izazvane požarima u povijesti ove države.
Tijekom kolovoza, požari su harali dijelovima Tenerifa i Girone u Španjolskoj, Sarzedasu u Portugalu te talijanskim otocima Sardiniji i Siciliji. Drugi uznemirujući znakovi povezani s rastućim temperaturama bili su vidljivi širom Europe: suša u Portugalu, tisuće meduza na plažama francuske Rivijere, pa čak i porast zaraza prenosivih komarcima poput dengue groznice, koja se širila zahvaljujući toplijem vremenu i poplavama koje rezultiraju manjim pomorom insekata.
Ovaj niz događaja ilustrira ozbiljnost problema povezanog s klimatskim promjenama te kako emisije stakleničkih plinova značajno utječu na prirodu i okoliš. Iako klimatske promjene imaju globalne posljedice, njihov utjecaj posebno je uočljiv u regijama poput Mediterana, gdje su takvi ekstremni događaji sveprisutni. Sve više se ističe potreba za odlučnim akcijama kako bismo suzbili emisije stakleničkih plinova i ublažili klimatske promjene prije nego što postanu nepopravljive te, između ostalog, naruše turizam i gospodarstvo država kao što je i Hrvatska.
Znanstvenici se slažu da južna Europa nastaviti doživljavati više toplinskih valova, suša, požara, obalnih poplava i snažnijih vjetrovitih oluja, kao i razdoblja intenzivnijih oborina. Veći dio tih događaja događa se tijekom ljeta, najpopularnije turističke sezone Mediterana.
Posljedice su vidljive već sada, s padom posjeta u mediteranske zemlje od 10 posto. Dio ovog pad može biti posljedica štednje potrošača te činjenice da se turizam i dalje oporavlja od pandemije Covida. No, sve je jasnije kako se sve veći broj turista odlučuje za druge destinacije sa željom da se poštede nesnosnih vrućina.
U međuvremenu, druge destinacije profitiraju. Sve više je onih koji se odlučuju za destinacije s blažim temperaturama poput Češke, Bugarske, Irske i Danske. Također, obalna britanska regija Cornwall, poznata po plažama i pogledima na ocean, zabilježila je povećan broj posjetitelja iz zemalja poput Njemačke, Italije i Nizozemske, prema riječima Malcolma Bella, izvršnog predsjednika udruge Visit Cornwall.
‘Šetnja i bicikl ispred znojenja na plaži’
‘Vjerujemo da je to djelom potaknuto hladnijim klimatskim uvjetima koji čine šetnju i vožnju biciklom ugodnijima umjesto znojenja’, rekao je.
Očekuje se da će se ovi trendovi nastaviti, a možda čak i pojačati u narednim godinama.
‘Prognozira se da će uvjeti ljeta na Mediteranu postati gori’, rekao je Bas Amelung, asistent profesor analize okolišnih sustava na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj, koji istražuje utjecaje klimatskih promjena na turizam.
‘Još uvijek je teško precizno predvidjeti što točno to znači, ali mislim da se moramo pripremiti za najgore’, rekao je Amelung.
Negativnim prognozama u prilog ide i istraživanje koje je dokazalo da će gradovi u južnim obalnim regijama Europe, kao što su gradovi hrvatske obale, u narednim godinama bilježiti ljetne temperature više za 3°C ili 4°C.
Autori istraživanja tvrde kako će ovakve temperature ‘biti neprikladne za turizam’, a stručnjaci predviđaju kako će to značiti sve veći priljev turista u gradove s ugodnijom klimom i putovanja u svibnju i listopadu, kada je sezona u Hrvatskoj daleko od vrhunca ponude.
L.M.B.