‘Potrošači su spremni platiti više za održivo i reciklabilno, ali je cijena i dalje bitna’
Gotovo dvije godine Nataša Mikuš Žigman direktorica je sektora Poslovne održivosti i zelene transformacije u Podravki. Na to je mjesto stigla u siječnju 2023. Radi se o sektoru koji je formiran godinu ranije, kada je na snagu stupila nova organizacija kompanije. On je uspostavljen sa svrhom standardizacije i poboljšavanja poslovnih procesa i najboljih praksi kompanije, upravljanjem održivim razvojem i nefinancijskim izvještavanjem te identifikacijom potencijala za korištenje potpora, poticaja i bespovratnih sredstava.
Gotovo dvije godine Nataša Mikuš Žigman direktorica je sektora Poslovne održivosti i zelene transformacije u Podravki. Na to je mjesto stigla u siječnju 2023. Radi se o sektoru koji je formiran godinu ranije, kada je na snagu stupila nova organizacija kompanije. On je uspostavljen sa svrhom standardizacije i poboljšavanja poslovnih procesa i najboljih praksi kompanije, upravljanjem održivim razvojem i nefinancijskim izvještavanjem te identifikacijom potencijala za korištenje potpora, poticaja i bespovratnih sredstava.
Nataša Mikuš Žigman provela je i više od 20 godina u državnoj i javnoj službi, a radila je i kao državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U razgovoru za No Planet B otkriva koliko je pitanje održivosti važno u Hrvatskoj i zaostajemo li, po tom pitanju za Europom, ali i koliko su radnici Podravke usmjereni na pitanje održivosti.
Postoji li razlika u provođenju projekata održivosti između privatnog i javnog sektora?
Ne bih rekla da postoje velike razlike. Preduvjet svakog uspješnog projekta je da bude jasno strukturiran, realno planiran i da ima dovoljne resurse za realizaciju. No najvažniji kotačić u svemu tome su ljudi. Ja sam imala privilegij i u javnom i u privatnom sektoru raditi sa sjajnim kolegama koji su bili iznimno posvećeni ostvarivanju zacrtanih rezultata.
Ono po čemu se projekti javnog i privatnog sektora razlikuju je njihov sadržaj i cilj. Država provodi reformske projekte i gradi infrastrukturu od javnog značaja. U segmentu održivosti bi primjer toga bio ulaganje u javnu infrastrukturu čime se stanovništvu osigurava priključenost na vodoopskrbnu mrežu i smanjuju gubici u vodoopskrbnom sustavu, a svi znamo koliko je voda, zbog klimatskih promjena, danas postala vrijedan resurs. Podravka, kao privatna kompanija, očuvanju vodnih resursa daje doprinos na način da u svom proizvodnom procesu smanjuje korištenje vode iz javnog sustava i povećava stupanj recirkulacije u proizvodnji. To je primjer komplementarnosti ulaganja javnog i privatnog sektora u očuvanju ovog oskudnog prirodnog resursa, bez kojeg život nije moguć i koji trebamo racionalno koristiti.
Koliko je, s obzirom da ste bili i državnom tajnicom, pitanje održivosti i zelene transformacije važno u Hrvatskoj?
To je pitanje važno u Hrvatskoj. Tome u prilog govori i činjenica da imamo ministarstvo nadležno za okoliš i zelenu tranziciju. Za poslovni sektor, pa tako i Podravku, tranzicija na održiv model poslovanja je nužnost jer i tržišta, posebno ona sjeverne i zapadne Europe, postavljaju sve strože zahtjeve po pitanju društvene odgovornosti kompanija. Međutim, ono čega trebamo biti svjesni je da ispunjavanje zelenih ciljeva za poduzeća podrazumijeva značajne troškove u uvjetima visoke tržišne konkurencije kojoj smo izloženi te da u ovom trenutku nemamo dostupnu i priuštivu tehnologiju za ispunjenje ambicioznih zelenih ciljeva. Stoga mislim da donositelji politika trebaju brinuti o tome kako zaštiti konkurentnost hrvatskih tvrtki i, općenito, tvrtki na zajedničkom EU tržištu, od nelojalne konkurencije onih koji ne primjenjuju stroge EU standarde zaštite okoliša.
Zaostajemo li za Europom?
Sjeverna i zapadna Europa imaju nešto razvijenije modele integracije održivosti u poslovanje. Norveška je primjerice 2022. godine donijela Zakon o transparentnosti koji od velikih norveških kompanija zahtijeva da rade isključivo s onim tvrtkama i dobavljačima koji poštuju ljudska prava, osiguravanju primjerene radne i materijalne uvjete svojim zaposlenicima, brinu o njihovoj sigurnosti i drže se svih drugih standarda društveno odgovornog poslovanja.
Podravka je prošle godine provela neovisnu vanjsku reviziju svojih poslovnih procesa i kroz nju smo potvrdili da naš poslovni model u potpunosti slijedi zahtjeve norme ISO 26000 koja se odnosi na društveno odgovorno poslovanje.
U kojim segmentima najviše zaostajemo za Europom?
Potrošači s razvijenijih tržišta, a to je povezano s njihovom ekonomskom snagom, spremniji su platiti više za proizvode koji su proizvedeni na održiv način i zapakirani u reciklabilnu ambalažu. U tom segmentu primjećuju se i generacijske razlike – mlađi potrošači prilikom kupnje uzimaju u obzir činjenicu radi li se o proizvodu kompanije koja je odgovorna prema okolišu i zajednici. Međutim, treba reći da je cijena još uvijek vrlo važna te prevladava nad drugim kriterijima prilikom odabira proizvoda koje će prosječni hrvatski potrošač kupiti.
Kolika su ulaganja po pitanju održivih projekata u Podravci?
Podravka je 2023. godine usvojila Strategiju održivog poslovanja s deset ambicioznih ciljeva koji su povezani s prelaskom na obnovljive izvore energije, smanjenjem CO₂ emisija, prelaskom na reciklabilnu, povratnu ili kompostabilnu ambalažu, inoviranjem proizvoda sa smanjenim udjelom soli i šećera, poboljšanjem materijalnih prava i uvjeta rada naših radnika. Naša procjena je da će realizacija strategije zahtijevati oko 100 milijuna eura ulaganja, od čega je jedan dio već ostvaren.
U što se sve investiralo?
Radimo puno, izdvojit ću najvažnije. Uložili smo sedam milijuna eura u obnovljive izvore energije. Upravo završavamo drugu fazu ulaganja u sunčane elektrane na krovovima naših tvornica te na razini grupe godišnje planiramo proizvoditi gotovo 13 milijuna kWh električne energije. Podravka je za najveću integriranu sunčanu elektranu u industrijskom kompleksu Danica prošle godine primila i nagradu Instituta Hrvoje Požar.
Udio reciklabilne ambalaže koju koristimo je u ovom trenutku nešto više od 89%, a sudjelujemo i u istraživačkom projektu razvoja kompostabilne ambalaže iz otpadne biomase kao partner Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.
A, što je sve napravljeno?
Postižemo dobre rezultate u provedbi Nutritivne strategije koja je sastavni dio Strategije održivog poslovanja. Tako smo od 2014. godine smanjili količinu soli za 300, a šećera za više od 1.400 tona. Sol se smanjivala najvećim dijelom u asortimanu juha, začina i mesnih proizvoda, a šećer u dječjoj hrani, žitaricama za doručak i voćnim namazima.
Kontinuirano unaprjeđujemo uvjete rada pa je tako uvedena klimatizacija u sve tvorničke prostore, a prošle godine je završen i veliki projekt reforme sustava plaća kojim je zamijenjen onaj zastario iz 1997. godine.
Svake godine sudjelujemo u akcijama pošumljavanja kako bi dali doprinos obnovi vrijednog šumskog pokrova i potakli apsorpciju ugljičnog dioksida zbog kojeg dolazi do globalnog zagrijavanja.
Na koje održive projekte će se Podravka fokusirati u idućem razdoblju?
Nastavljamo s uvođenjem reciklabilne, kompostabilne ili povratne ambalaže, projektima koji su usmjereni na smanjenje emisija CO₂ u našem proizvodnom procesu i dobavljačkom lancu, a posebno je važna tema i smanjenje otpada od hrane.
Koliko su radnici Podravke usmjereni na pitanje održivosti?
Održivost je definirana kao jedna od naših šest temeljnih vrijednosti, što je ujedno poruka svim radnicima da o tome treba voditi računa u svakodnevnom radu. Upravljam sektorom koji je zadužen za koordinaciju održivosti u našoj kompaniji i s kolegama dnevno komuniciramo na tu temu te se puno o tome i educiramo. Kao tvrtka izlistana na Zagrebačkoj burzi, a nakon usvajanja prilično zahtjevnih europskih propisa i standarda, Podravka ima vrlo konkretne obaveze kada govorimo o izvještavanju u održivosti.