Poznato čiji su stanovnici u Europi spremni na katastrofe: Jedni su nam susjedi, a u europskom su vrhu

Prema novom istraživanju Eurobarometra manje od četiri od deset Europljana smatra da su dobro pripremljeni za katastrofe ili izvanredne situacije u svojim područjima.

Što je još više zabrinjavajuće, manje od jednog od deset ispitanika izjavilo je da je informirano o planu svog grada za odgovor na katastrofe ili hitne slučajeve, piše Euronews.

Koje zemlje imaju jasan plan za slučaj katastrofe?

Prema istraživanju, provedenom u veljači i ožujku 2024. s više od 26 000 europskih sudionika, samo 9 posto građana EU-a kaže da zna za plan svog grada, regije ili zemlje za katastrofu ili hitan slučaj. To uključuje postupke za evakuaciju, mjesta za sklonište ili traženje pomoći.

Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, postoji velika razlika između njih prema UN-u. Hitan slučaj je događaj kojim se može upravljati raspoloživim resursima. Dok katastrofa prevladava kapacitete lokalnih službi za reakciju i zahtijeva vanjsku pomoć.

Ovaj udio značajno varira od zemlje do zemlje, u rasponu od samo 2 posto na Malti i Grčkoj do 20 posto u Švedskoj, nakon čega slijedi 19 posto u Finskoj.

Slučaj dviju nordijskih zemalja ne iznenađuje jer je barem jedan od pet ispitanika ‘sudjelovao u obuci ili vježbi kako bi naučio kako reagirati u hitnim slučajevima’.

Naglašavajući kritičnu potrebu za pripravnošću na katastrofe, David Alexander, profesor planiranja i upravljanja u hitnim slučajevima na University College London (UCL), podsjeća na više od 200 života izgubljenih u poplavama u Valenciji prošlog listopada.

‘Događaj nije bio neočekivan niti za njega adekvatno pripremljen. Meteorološko upozorenje je bilo dostupno, ali administrativni dio procesa upozorenja (odluka o upozorenju, izdavanje upozorenja itd.) bio je neučinkovit, kao i društvena reakcija’, kaže on za Euronews Green.

Najviši su rezultati još uvijek relativno niski, što ukazuje da čak i najobavještenija zemlja ima samo 1 od 5 ljudi koji su upoznati s planom za katastrofu u svom gradu. Ovo sugerira veliki komunikacijski jaz između (lokalnih) vlasti i građana u pogledu spremnosti za izvanredne situacije.

Na primjer, kada su ispitanici upitani: ‘Znate li kako će vas hitne službe upozoriti u slučaju katastrofe?’, samo se polovica ispitanika u Španjolskoj složila, u usporedbi s prosjekom EU od 57 posto.

‘Vjerojatnije je da će se kućanstva koja imaju plan osjećati sposobnima zaštititi’, kaže Ed Morrow, viši voditelj kampanja u Lloyd’s Register Foundation, globalnoj dobrotvornoj organizaciji za sigurnost.

Koje se zemlje osjećaju najmanje spremnima za katastrofe?

S tim u vezi, većina građana EU-a (58 posto) ne osjeća se dobro pripremljenom za katastrofe ili izvanredne situacije koje se mogu dogoditi u području gdje žive. Samo 37 posto smatra da su dobro pripremljeni.

Ovo se odnosi na ‘osobnu pripremljenost’, ne na razmišljanja ispitanika o njihovim lokalnim vlastima ili zemljama.

Percepcija dobre pripremljenosti značajno varira od zemlje do zemlje, u rasponu od 25 posto na Malti do 65 posto u Sloveniji.

Drugi nalazi daju uvid u to zašto Slovenija ima veće povjerenje u spremnost na katastrofe. Istraživanje je provedeno početkom 2024. godine, godinu nakon što su zemlju razorile poplave.

U njemu, 31 posto ispitanika kaže da su se uključili u volonterski rad kako bi povećali otpornost na katastrofe, što je najviše među svim ispitanim zemljama.

Zemlje južne Europe prijavljuju najniži osjećaj dobre pripremljenosti. Među njima su Portugal (27 posto), Grčka (28 posto), Španjolska (29 posto) i Italija (34 posto).

Te su zemlje sklone prirodnim katastrofama poput šumskih požara i toplinskih valova koji se intenziviraju s klimatskim promjenama.

Ova percepcija je ispod 40 posto u velikim zemljama zapadne i srednje Europe, uključujući Nizozemsku (31 posto), Francusku (30 posto) i Belgiju (37 posto).

Zemlje istočne Europe i baltičke države poput Latvije i Bugarske također su imale niske stope povjerenja.

Samo pet zemalja ima većinu ljudi koji se osjećaju dobro pripremljenima, a samo jedna – Slovenija – prelazi 60 posto.

Znati što učiniti u slučaju katastrofe može biti važnije od jednostavnog osjećaja spremnosti. Međutim, manje od polovice (46 posto) u EU izjavilo je da to zna, dok je nešto veći udio (48 posto) priznao da ne zna.

‘Europljani se osjećaju sve nemoćnijima pred katastrofama’, kaže Morrow.

Udio ljudi koji su izjavili da znaju što učiniti u slučaju katastrofe kreće se od 30 posto na Malti do 84 posto u Sloveniji.

Zemlje sjeverne i srednje Europe (Slovenija, Švedska, Finska, Nizozemska, Austrija) rangirane su na najvišem mjestu, dok su zemlje Sredozemlja i južne Europe (Španjolska, Italija, Portugal, Malta) najmanje uvjerene da znaju što učiniti u hitnim slučajevima.

Zašto se južni Europljani osjećaju manje spremnima za hitne situacije?

‘Ljudi na jugu Europe općenito su više izloženi katastrofama povezanim s prirodnim opasnostima od onih na sjeveru i zapadu’, kaže Morrow.

Prema izvješću Zaklade Lloyd’s Register World Risk Poll za 2023. godinu, jedna od pet osoba (20 posto) u južnoj Europi izjavila je da je doživjela katastrofu u posljednjih pet godina, u usporedbi sa jednom od osam (13 posto) u sjevernoj i zapadnoj Europi.

Što se tiče nižih razina povjerenja u južnoj Europi, profesor Alexander s UCL-a smatra da je to vjerojatno zbog sve veće veličine i učestalosti prirodnih opasnosti u mediteranskoj regiji.

‘To također može odražavati niže povjerenje u vladu kao vođu i zaštitnika u ovom području’, dodaje.

Poredak po zemlji uglavnom je u skladu s percepcijom da su dobro pripremljeni. Ali postoje neki značajni pomaci između ova dva pokazatelja. Na primjer, Nizozemska i Grčka rangirane su znatno više u znanju što učiniti, dok su Belgija i Mađarska rangirane niže u usporedbi s percipiranom razinom spremnosti.

Percepcija naspram stvarnog znanja o klimatskim katastrofama

Osjećaj da ste dobro pripremljeni i znanje koje ste sami prijavili ne odražavaju nužno stvarnu sposobnost. ‘Ljudi obično precjenjuju vlastitu otpornost’, kaže profesor Alexander.

On ukazuje na studiju o poplavama u istočnoj Engleskoj koja je otkrila zablude među vlasnicima kuća na pitanje: ‘Jeste li spremni zateći svoju kuću poplavljenu?’

Mnogi od onih koji su odgovorili potvrdno rekli su da će ‘otići gore i ostati ondje dok razina vode ne padne.’ No tada su priznali da nisu znali da će ostati bez struje, grijanja ili opskrbe vodom.

Dvije trećine traži više informacija o pripravnosti za katastrofe

Istraživanje je također pokazalo da jasna većina (65 posto) građana EU-a smatra da im je potrebno više informacija kako bi se mogli pripremiti za katastrofe ili hitne slučajeve. To se kretalo od 43 posto u Švedskoj do 84 posto u Grčkoj.

Zemlje južne EU Grčka, Portugal, Malta, Španjolska, Cipar i Italija smatraju se najmanje informiranima.

Gotovo polovica Europljana (49 posto) kaže da bi koristili nacionalne medije, ako žele saznati više o rizicima od katastrofa.

‘Potreban im je bolji pristup dobrim, čvrstim informacijama o tome koji su rizici i kako na njih odgovoriti’, preporučuje profesor Alexander.

Naglašava ključnu ulogu sudjelovanja javnosti i zajednice u pripravnosti za katastrofe, tvrdeći da ‘trebamo standarde za planiranje u hitnim slučajevima. Moramo ozbiljno pristupiti odgovoru na katastrofu.’

Morrow također potiče kreatore politike da podupru pripravnost za katastrofe na razini kućanstava, uz lokalne, regionalne i nacionalne napore u planiranju.

Vrijeme je bitno. Ekstremni vremenski uvjeti potaknuti klimatskom krizom doveli su do više od 765 000 smrtnih slučajeva diljem svijeta između 1993. i 2022. godine.

Tri europske zemlje – Italija, Grčka i Španjolska – među zemljama su koje se suočavaju s najvećim ljudskim i gospodarskim utjecajem ekstremnih vremenskih prilika.