Pronađite svoj fokus i riješite se odugovlačenja pomoću ovih jednostavnih savjeta za svjesnost
Prokrastinacija se definira kao radnja odgađanja ili odugovlačenja nečega. Iako se može činiti štetnim, kao i kod većine stvari, to je ponašanje koje služi svrsi da nas zaštiti. Postoji šest različitih vrsta odugovlačenja, a to su: perfekcionist, zabrinutost, sanjar, buntovnik, dramatični monarh i pretjerivač. Svaki od njih služi jednoj od naših šest osnovnih potreba: sigurnost/sigurnost, raznolikost, značaj, ljubav i povezanost, rast i doprinos. Stoga ćemo vas provesti kroz tri najtipičnija…
Prokrastinacija se definira kao radnja odgađanja ili odugovlačenja nečega. Iako se može činiti štetnim, kao i kod većine stvari, to je ponašanje koje služi svrsi da nas zaštiti. Postoji šest različitih vrsta odugovlačenja, a to su: perfekcionist, zabrinutost, sanjar, buntovnik, dramatični monarh i pretjerivač. Svaki od njih služi jednoj od naših šest osnovnih potreba: sigurnost/sigurnost, raznolikost, značaj, ljubav i povezanost, rast i doprinos. Stoga ćemo vas provesti kroz tri najtipičnija oblika odugovlačenja i podijeliti savjete koji će vam pomoći da to riješite i da vratite kontrolu.
Savjet prvi: Podržite perfekcionista u sebi postavljanjem jasnih rokova
Perfekcionist, tehnika odugovlačenja koja služi našoj potrebi za ljubavlju i vezom, biva preplavljena očekivanjima. Perfekcionisti žele da stvari budu savršene i uvijek mogu poboljšati svoj rad, pa im se čini nemogućim izvršiti zadatke prema njihovim strogim standardima. Ovaj prokrastinator pokušava izbjeći da se osramoti zbog pogrešaka ili osudi za nekvalitetan rad. Ako ste to vi, postavite si jasne rokove kako ne biste mogli potrošiti previše vremena na zadatak i podsjetite se da je “gotovo” bolje od “savršeno” – budući da savršenstvo zapravo ne postoji. Također biste trebali pokušati proslaviti završetak i nagraditi se za obavljene zadatke umjesto da pokušavate sve učiniti savršenim.
Savjet drugi: Koristite disanje kako biste podržali zabrinutost u sebi
Osoba koja brine traži sigurnost odugovlačenjem, a pokreće je strah. To može biti strah od neuspjeha, strah od osude ili čak strah od uspjeha. Ako ste zabrinuti, trebali biste shvatiti strahove. Istražite ih u potpunosti i zapitajte se: ‘Što je najgore što se može dogoditi?’ Isprobajte neku aktivnost koja smanjuje stres kao što je disanje, meditacija, joga ili hodanje. A ako imate tim koji vas podržava, nemojte se bojati obratiti se drugima u trenucima tjeskobe.
Treći savjet: postavite male dostižne ciljeve za rad s unutarnjim sanjarom
Sanjar, koji odugovlači tražeći raznolikost, podcjenjuje koliko će stvari trajati i često mu zadaci dosade (ovo se odnosi na raznolikost na popisu potreba). Tehnike za prevladavanje odugovlačenja za sanjare uključuju postavljanje malih, dnevnih, dostižnih ciljeva. Budite realni u pogledu zadatka i vremena koje će trajati. Napravite jasan plan kako riješiti zadatak i držite ga se. Budite odgovorni i obavijestite suradnike na čemu radite i koji je rok, jer prijave mogu biti korisne, kada je to prikladno. Nagrađivanje sebe nakon što završite male zadatke motivirat će vas da nastavite.
Stres kao glavni okidač prokrastinacije
Stres je zapravo neophodan za rast. Baš kao kad gradimo mišiće opterećujući ih vježbama s utezima kako bi se taj mišić razvijao. Problem nastaje kada shvatimo da je taj stres izvan naših mogućnosti. Stvari koje mogu rezultirati stresom na radnom mjestu su visoki zahtjevi šefova, osjećaj nedostatka kontrole, nedostatak podrške, promjene unutar organizacije i teški odnosi s kolegama. Ako patite od stresa, možete pokušati sljedeće.
Vježbajte ‘četiri D’ upravljanja vremenom
‘Četiri D’ je alat za upravljanje vremenom koji vam pomaže upravljati svojim radnim opterećenjem. To su: Do (Učini), Defer (Odgodi), Delegate (Delegiraj) i Delete (Otkaži). Stres mnogih ljudi proizlazi iz toga što nemaju dovoljno vremena da zadovolje sve zahtjeve svoje uloge, što može dovesti do dužeg radnog vremena ili vikenda, što zatim može dovesti do sagorijevanja. Pristupom svakom zadatku ovom metodom možete izdvojiti ono što je važno i što možete ukloniti s popisa obaveza. Na početku dana pogledajte svoj popis obaveza i procijenite koji se zadaci trenutno mogu brzo obaviti – bilo vi ili netko drugi – koje potpuno odbaciti, a koje bitne zadatke možete ostaviti za kasnije.
Razgovarajte s nekim
Ako osjećate da ne možete ispuniti zahtjeve svoje uloge, razgovarajte o tome sa svojim šefom. Može biti zastrašujuće priznati svom šefu da se mučite, ali to je puno bolje nego dopustiti da se situacija nastavi i gruda snijega preraste u nešto što bi moglo biti teže riješiti. Mogli biste pogledati mogu li se neki zadaci delegirati negdje drugdje, oni bi vam mogli pomoći da smislite plan za vraćanje kontrole kako biste te zadatke vratili unutar svojih percipiranih sposobnosti ili istražiti bilo kakvu daljnju obuku koja bi mogla biti relevantna za pomoć u vašem razvoju vaše vještine.
Vježbajte
Vježbanje je fantastičan alat za upravljanje stresom. Međutim, kada ste pod stresom, razina kortizola će vam biti povišena, a tome će pridonijeti i intenzivna tjelovježba. Preporučujemo blagu tjelovježbu, poput joge ili šetnje. Ako možete prošetati lokalnim parkom, imat ćete dodatnu korist od boravka u prirodi. Studije su pokazale da posjet prirodnim okruženjima može smanjiti fizičku i psihičku razinu stresa.
Ovo će također dati vašem mozgu odmor, smanjujući kognitivni umor tako da ćete imati više fokusa za rješavanje posla kada se vratite za svoj radni stol.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.