no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Prosvjed Greenpeacea zbog alarmantnog problema: ‘Brane se novim fosilnim projektima!’

(I.Ba., Foto: BOJAN HARON MARKICEVIC) 28. studenoga 2024. • ~3 min

Aktivisti Greenpeacea u četvrtak su ispred Ministarstva gospodarstva izrazili nezadovoljstvo ažuriranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) do 2030. godine, koji je Vlada uputila u javno savjetovanje. Rekvizitom na kojem je prikazana CO2 “bomba” te natpisima “Pare u solare” i “Ne novim plinskim projektima!” aktivisti su nadležnom Ministarstvu poslali poruku – ažurirani NECP nedovoljno je ambiciozan, ne prati trendove i potencijal obnovljivih izvora energije (OIE) te pogoduje fosilnoj industriji.

Aktivisti Greenpeacea u četvrtak su ispred Ministarstva gospodarstva izrazili nezadovoljstvo ažuriranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) do 2030. godine, koji je Vlada uputila u javno savjetovanje. Rekvizitom na kojem je prikazana CO2 “bomba” te natpisima “Pare u solare” i “Ne novim plinskim projektima!” aktivisti su nadležnom Ministarstvu poslali poruku – ažurirani NECP nedovoljno je ambiciozan, ne prati trendove i potencijal obnovljivih izvora energije (OIE) te pogoduje fosilnoj industriji.

Nacionalni energetski i klimatski plan određuje smjer i dinamiku energetske transformacije Hrvatske. Zemlje članice EU trebale su predati ažurirane NECP-ove Europskoj komisiji do 30. lipnja 2024. Hrvatska debelo kasni, tek sada upućuje NECP na javno savjetovanje, a njegov sadržaj je razočaravajuć.

‘Jedan od alarmantnih problema NECP-a je naglasak na daljnjem razvoju plinske infrastrukture pod izlikom energetske sigurnosti. Na taj način ostajemo ovisni o uvozu energenata. Prava energetska neovisnost počiva na ulaganjima u domaće obnovljive izvore energije, a važno je i hitno krenuti u modernizaciju elektroenergetske mreže’, istaknula je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Paradoksalno, u NECP-u se najavljuju daljnja javna ulaganja u jačanje plinske infrastrukture u iznosu gotovo dvije milijarde eura, a pritom se na više mjesta naglašava značajno negativan utjecaj klimatskih promjena na sektor energetike. K tome, nova znanstvena istraživanja pokazuju da plin može imati jednake ili čak veće emisije stakleničkih plinova od ugljena. Primjerice, LNG uvezen iz SAD-a je 33 posto štetniji za klimu od ugljena, priopćili su iz Greenpeacea.

Plinski projekti grade se ‘punom parom’

Grafički prikaz unutar NECP-a pokazuje da se cilj udjela OIE u ukupnoj energiji već za 2022. nije ostvario, a plinski projekti istovremeno grade se punom parom. Isto tako, pod izlikom izgradnje infrastrukture za vodik u daljoj budućnosti, ta se infrastruktura zapravo širi za transport fosilnog plina u sadašnjosti.

Prema izračunima energetskih stručnjaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Hrvatska može svoju neto potrošnju električne energije podmirivati iz domaćih obnovljivih izvora već od 2030. godine, za što je potrebno prvenstveno ulagati u nove solarne i vjetroelektrane. Hrvatska bi u ažuriranom NECP-u stoga trebala težiti cilju od 100 posto obnovljive elektroenergetike, kao što je to, primjerice, u svom Nacionalnom planu najavila Estonija.

‘Pomalo je ironično što se u Planu doslovno navodi kako ‘interes investitora u OIE značajno prelazi ciljeve NECP-a’, a Hrvatsku taj interes kao da ne zanima. Podsjećamo da Hrvatska ima ogromne potencijale za korištenje energije sunca, a po njenom iskorištavanju i dalje smo na dnu europske ljestvice. Hrvatska Vlada kao da energetsku tranziciju provodi po kazni. Stalno se pokušava ispuniti minimum, umjesto da se iskoriste postojeći potencijali i prednosti i pokaže liderstvo. Zelena tranzicija nije samo spašavanje klime; ona ujedno donosi i čišći zrak i vodu, zdravlje ljudi i okoliša, kao i veću energetsku sigurnost. Nažalost, ovdje vidimo kako nas Vlada od klimatskih promjena planira braniti novim fosilnim projektima, s obzirom na to da su ulaganja u plin jedan od lajtmotiva ovoga Plana. Vidimo tu i daljnje planove za bušenje kopna i Jadrana u potrazi za naftom i plinom, a saznajemo kako Hrvatska vidi i staru nuklearku Krško u pogonu u dalekoj 2050. godini’, rekla je Andrić.

Greenpeace poziva građanke i građane da se uključe u javno savjetovanje te pošalju komentare na tekst u raspravi do 12. prosinca. Uključivanjem u raspravu građani mogu dati svoj doprinos kako se ‘zakopavanje glave u pijesak’ usred klimatske krize ne bi nastavilo.