Različite vrste suše pogađaju Europu: ‘Nismo u dobrom stanju’

Nakon suhog europskog proljeća, poljoprivrednici u nekim dijelovima kontinenta zabrinuti su za ovogodišnje usjeve.

A zabrinutost nije jedinstvena samo za Europu. Kako globalne temperature rastu zbog izgaranja ugljena, nafte i plina, i drugi dijelovi svijeta doživljavaju dulja razdoblja suše.

Ali nisu sve suše jednake i svaka vrsta dolazi sa svojim vlastitim skupom posljedica.

Meteorološke i poljoprivredne suše

Studija koju je ove godine objavio Švicarski savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL) pokazala je da su se razdoblja ekstremne suše globalno povećala u posljednjih 40 godina. Globalni prosjek zemljišta pogođenog sušom povećao se za oko 50.000 četvornih kilometara (oko 19.300 četvornih milja) svake godine, što je područje otprilike veličine Slovačke.

Ljudi na sjeveru Čilea žive sa sušom posljednjih 14 godina, dok su na jugozapadu SAD-a – državama poput Arizone, Novog Meksika i dijelova Kalifornije, na primjer – posljednje tri godine bile izrazito sušne.

Meteorološka suša definira se usporedbom stvarnih uvjeta s prosječnom količinom oborina na određenom području, što ih čini specifičnima za regiju. Njemačka meteorološka služba, na primjer, meteorološkom sušom naziva razdoblje od jednog ili dva mjeseca neobično suhog vremena, s malo oborina.

Ako je tlo isušeno, poljoprivrednici imaju problema s osiguravanjem vode, biljke ne rastu pravilno, a usjevi su smanjeni ili čak potpuno propadnu, to se naziva poljoprivredna suša.

Hidrološka suša

To se događa kada razina vode u rijekama, jezerima i podzemnim prirodnim rezervatima padne ispod određenog minimuma, a zalihe slatke vode gotovo potpuno presuše, piše Deutsche Welle (DW).

Hidrološka suša često se javlja nakon dulje meteorološke suše. Za Njemačku meteorološku službu to znači razdoblje od najmanje četiri mjeseca neobično suhih uvjeta.

Sve više regija diljem svijeta suočava se s iznadprosječnom sušom. Svjetska banka predviđa da će se do 2050. godine ljudi koji žive u većem dijelu Afrike, jugoistočne Azije, dijelovima SAD-a i Južne Amerike suočiti s još većim problemima.

Na Cipru su rijeke i akumulacije prazne

Mediteranski otok Cipar trenutno doživljava i poljoprivrednu i hidrološku sušu. Kiše nema već tjednima – akumulacije su prazne, korita rijeka su suha i prašnjava, a poljoprivrednici nemaju dovoljno vode da održe svoje usjeve živima. Nedavna izvješća u medijima govore da je ovogodišnja žetva u opasnosti od neuspjeha.

‘Prošla godina je već bila loša, ali ovo je druga godina koja je vrlo sušna’, rekla je Adriana Bruggeman, izvanredna profesorica u Istraživačkom centru za energiju, okoliš i vodu Ciparskog instituta.

Bruggeman je objasnila da su zimski mjeseci obično vrijeme više oborina, što jezerima i rijekama daje priliku da se ponovno napune. Ali kada ta kiša ne padne, rezervoari na Cipru ostaju prazni.

‘Nismo u dobrom stanju’, rekla je.

Socioekonomska suša

Nije uvijek lako strogo razlikovati različite vrste suše, jer se nekoliko fenomena može događati paralelno.

Većina suša koje ljudi zapravo primjećuju su socioekonomske vrste, prema Dirku Kargeru iz WSL-a u Švicarskoj. One se javljaju kada ekstremno suhi uvjeti imaju izravan utjecaj na društvo i gospodarstvo – kada nedostatak vode čini određenu robu ili električnu energiju skupljom ili čak rijetkom.

Tijekom razdoblja ekstremne suše u Španjolskoj i Italiji 2024. godine, bilo je trenutaka kada je opskrba vodom bila ograničena. U istom razdoblju u susjednoj Francuskoj, nekoliko nuklearnih elektrana moralo je biti privremeno zatvoreno zbog nedovoljne količine vode za hlađenje reaktora. A u Zimbabveu, hidroelektrana nije mogla osigurati električnu energiju zbog nestašice vode, što je rezultiralo nestankom struje.

Suše također mogu imati dramatične društvene i ekonomske posljedice. U mnogim regijama, uključujući Sudan, Južni Sudan i Mali, uporne suše pogoršale su glad.

‘Ako pogledamo na Zapad, u SAD-u, gdje je posljednjih deset godina nestašica vode, bilo je i posljedica po opskrbu vodom’, rekao je Karger. ‘Isto je i u Čileu, gdje je došlo do stvarne štete.’

Zapadne države Kalifornija i Nevada iskusile su mjesece suše, što je doprinijelo uvjetima koji su doveli do razornih požara tijekom zimskih mjeseci – a posebno u Los Angelesu u siječnju 2025.

Ekološka suša

Prema njemačkom Helmholtz Centru za istraživanje okoliša, učinci teške suše često se podcjenjuju – iako često uzrokuju mnogo veću ekonomsku štetu od oluja, poplava ili obilnih kiša.

Za razliku od ovih ekstremnih vremenskih događaja, suše ne dolaze s ranim znakom upozorenja. A koliko će suša biti loša, zna se tek dugo nakon što je počela. Samo u SAD-u suše su odgovorne za štetu od 6 do 9 milijardi dolara svake godine.

Kao rezultat toga, istraživači sve više ističu petu vrstu događaja: ekološku sušu. To opisuje kako razdoblja ekstremne suše mogu destabilizirati životinje, biljke i cijele ekosustave.

Ozbiljan pad razine podzemnih voda i vlažnosti tla može dovesti do nepovratnih učinaka na ekosustave – i ljude. To uključuje široko rasprostranjeni propad usjeva, povećanu smrt drveća, smanjenu produktivnost ekosustava i prijetnju zalihama vode, istaknuli su istraživači WSL-a u svojoj studiji.

Suša ne štedi krajolik. Jaka suša gotovo je odmah primjetna na travnjacima, ali oni se lakše oporavljaju nakon povratka kiša. Šume se, s druge strane, ne mogu tako lako oporaviti i mogu pretrpjeti trajnu štetu od istih vremenskih uvjeta.

Suša također povećava rizike u drugim katastrofama. Obilna kiša nakon dugog razdoblja suše, na primjer, može preplaviti isušena tla. Tlo ne može apsorbirati iznenadne mase vode, što dovodi do poplava, klizišta i bijesnih blatnih tokova.

Što možemo učiniti da uštedimo vodu i preživimo sušu?

Kako bismo spriječili da suše u budućnosti postanu još teže, stručnjaci kažu da moramo učiniti sve kako bismo što brže ograničili klimatske promjene.

Istodobno, ljudi će se morati prilagoditi sve duljim razdobljima bez kiše. Pronalaženje načina za učinkovitije korištenje dostupne vode, kako kod kuće tako i u industriji, ključno je. Mjesta poput Singapura prednjače kada je u pitanju očuvanje vode.