no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Riječni biser Europe nam je pod nosom, u Međimurju imaju plan kako ga iskoristiti

(I.Ba./Hina, foto: Davor Javorovic/PIXSELL) • 1. srpnja 2024. • ~4 min

Rijeku Dravu Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija vide kao okosnicu “kontinentalnog meditativnog turizma” pa sve više novca iz EU fondova koriste za realizaciju projekata kojima bi privukli goste, pri čemu ih ne zanima masovni turizam kao na Jadranu

Rijeku Dravu Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija vide kao okosnicu “kontinentalnog meditativnog turizma” pa sve više novca iz EU fondova koriste za realizaciju projekata kojima bi privukli goste, pri čemu ih ne zanima masovni turizam kao na Jadranu

Betonizacija obale i ostali oblici devastacije kakvi se viđaju na Jadranu, za Dravu kao jednog od riječnih bisera Europe ne dolaze u obzir, poručuju načelnici općina uz rijeku, koji bogatu floru i faunu, pješčane sprudove, skrivene plažice i mjesta za sportski ribolov zamišljaju kao prostor koji će “hraniti ljepotom gladne poglede izletnika”.

Turistički potencijal zaštićenog prirodnog rezervata

Rijeku iz godine u godinu sve više uočavaju razni rekreativci, kao i ribiči, trkači i nezaobilazni biciklisti. Osim cvrkuta ptica, protoka vode i glasanja šume, uz Dravu se ne čuju zvuci iz urbanih područja, tek motor pokojeg automobila iz kojeg se vade izletnički rekviziti.

Općina Legrad, smještena na samoj granici s Međimurskom županijom, odavno je prepoznala turistički potencijal ušća Mure u Dravu, koje je zaštićeni prirodni rezervat.

Iako zaziru od naglašenog reklamiranja tog prostora, Legrađani su nedavno kupili brodicu kojom se za tek nekoliko kovanica moguće uputiti u inozemstvo, jer suprotna obala rijeke pripada Mađarskoj.

Hrvatski dio obale obiluje malim pješčanim plažama, iako pri ulasku u vodu valja biti oprezan jer Drava je izrazito brza rijeka koja može u sekundi povući kupača u svoje njedro. No, za niskog vodostaja, pješčani i šljunčani sprudovi stvoreni su za ulazak u osvježavajuću vodu.

Da na Dravi leži održivi turistički potencijal shvatio je načelnik općine Gola Stjepan Milinković, koji je inicijator projekta Interpretacijski centar „Bolenov dravski put“ i gradnje tamošnjeg pristaništa za čamce i manje brodice.

„Legrad kao dodatni sadržaj uz Dravu nudi kupalište Šoderica, a mi kao poznati stočarski kraj gostima nudimo razgledavanje starina vezanih uz uzgoj stoke“, izjavio je Milinković Hini. 

Govoreći o projektu „Bolenov dravski put“, čiji je dovršetak predviđen 2026. godine, napominje da će se njime prenamijeniti i opremiti stari župni dvor, koji i sam ima bogati povijesni pečat. 

Terenska nastava za turiste nastavit će se plovidbom rijekom, a put od interpretacijskog centra do pristaništa bit će moguć biciklima.

Milinković je HDZ-ov bivši saborski zastupnik, a na pitanje o suradnji na sličnim projektima drugih općina koje gravitiraju Dravi ističe da tu nema političkih podjela.

„Političari su kao listopadno drveće, a mi načelnici općina smo istinski operativci“, kaže. Načelnik Općine Legrad je SDP-ov Ivan Sabolić, ali razlike u bojama članskih iskaznica ih ne priječe da zajedno osmišljavaju i provode projekte.

Iz pristaništa za čamce i male brodice plovila će prevoziti turiste do Brodića, mjesta u općini Ferdinandovac, gdje je obitelj Karlovčan kupila brodić za 15 osoba, a u svom plovnom parku imaju četiri rafting čamca i osam kanua.

Plovidba do jedinog naseljenog dravskog otoka

„Počeli smo dosta oprezno, pa sada imamo samo jednu kuću u koju je moguće smjestiti manju obitelj“, kažu Karlovčani dodajući kako ih interes posjetitelja tjera da znatno prošire broj kreveta.

Za vožnju brodicom ili rafting čamcem nisu potrebne velike grupe posjetitelja, koje se plovidbom često spuštaju do susjedne Virovitičko-podravske županije, točnije do Križnice koja je dio općine Pitomača.

Tamošnji načelnik Željko Grgačić kaže da je Križnica, naselje na lijevoj obali Drave koja graniči s Mađarskom, jedini naseljeni dravski otok.

Karakteristika tog područja je brojnost i raznolikost ptičjih vrsta poput vodomara, divljih patki, crnih roda, crvenokljunih čigri i brojnih drugih, koje se može vidjeti s križničkih promatračnica.

Interpretacijski centar Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav opremljen je bioistraživačkom stanicom, podiznom platformom i vidikovcem.

Općinski čelnici ocjenjuju da su stvoreni temelji za razvoj turizma na Dravi, a na domicilnom stanovništvu je da ponudi smještajne kapacitete. Optimistični su u tom pogledu, jer iz godine u godinu raste broj kuća za odmor duž Drave.