Ruđerovka sa znanstvenim ‘Oskarom’ objašnjava kakve veze imaju mravi i klimatske promjene

Projekt IGNITE, punog naziva ‘Otoci kao prirodni laboratoriji globalnog zagrijavanja: otkrivanje sposobnosti kukaca da prežive temperaturne ekstreme’, kojeg vodi dr. sc. Jelena Bujan izabran je među 3.474 prijavljenih. ‘S prolaznošću od samo 14,2 posto, ovaj uspjeh dodatno naglašava iznimnu konkurenciju i kvalitetu rada dr. Bujan. ERC Starting Grant omogućit će dr. Bujan osnivanje vlastite istraživačke grupe, zapošljavanje mladih istraživača te nabavku opreme potrebne za provedbu ovog ambicioznog projekta’, već ranije su objasnili iz Instituta Ruđer Bošković.

Razumijevanje odgovora kukaca na toplinske valove i druge klimatske izazove ključno je za predviđanje mogućih posljedica klimatskih promjena na bioraznolikost i stabilnost ekosustava. O mravima, jadranskim otocima i klimatskim promjenama, dr.sc. Jelena Bujan govori za No Planet B.

Od kada vas zanimaju mravi?

Od velikog terena Udruge studenata biologije – BIUS na Lastovu 2007 godine kada mi je Ana Ješovnik pričala nevjerojatne priče o biologiji i stilovima života mrava koje smo nalazili. Pod kamenjem koje smo okretali su često bili mravi s ličinkama i kukuljicama, jer ih odrasle radilice prenose ispod osunčanog kamena tijekom dana kako bi se ubrzao njihov razvoj na višoj temperaturi. Pod kamenjem smo sretali i mrave lopuže, male žute mravce, koji prokopaju tunel do smočnice od drugog mravinjaka i onda se hrane njihovim zalihama. Na otvorenim staništima i u maslinicima smo sretali mrave sjemenare koji su nas impresionirali svojim putevima za skupljanje hrane, koje su očistili od vegetacije i na kojima bi nosili sjemenke u mravinjak gdje od sjemenki rade ‘kruh’ kojim hrane svoje ličinke.

A, kakvi su mravi?

Mravi su važni. Mravi su nam važni razlagači, jer se hrane uginulim organizmima koje unose u svoje mravinjake. Gradnjom svojih hodnika i komorica u mravinjaku rahle i prozračuju tlo, i po važnosti obogaćivanja tla kisikom dolaze odmah nakon gujavica. Unošenjem hranjivih tvari u mravinjak i prenošenjem tla iz dubljih djelova na površinu povećavaju koncentraciju nutrijenata u blizini svojih mravinjaka, što često koriste biljke u blizini mravinjaka. Mravi su važni i za rasprostranjivanje sjemenja velikog broja biljaka, ali i kao hrana mnogim životinjama.

Mravi su zadružni kukci. Kolonija najčešće ima jednu maticu koja je jedina ženka koja se može razmnožavati, dok sterilne radilice obavljaju sve ostale zadatke važne za funkcioniranje kolonije. Radilice sakupljaju hranu, grade i čiste mravinjak, brinu o potomstvu i matici koje hrane i čiste, te za obranu kolonije. Iako sitni mravi imaju veliki utjecaj na ekosustave gradnjom svojim mravinjaka s komoricama i hodnicima prozračuju tlo i recikliraju hranljive tvari poput uginulih organizama i na taj način pomažu u kruženju tvari u prirodi.

Mravi su mnogobrojni. Ukupna masa svjetske populacije mrava premašuje ukupnu masu svih populacija divljih sisavaca i ptica zajedno. Mravi žive na svim kontinentima osim Antarktike.

Što vam je zanimljivije proučavati, klimatske promjene ili kukce?

Oba područja su fascinantna, pa sam zbog toga dizajnirala projekt koji proučava utjecaj globalnog zatopljenja na kukce. Klimatske promjene imaju globalan utjecaj, pa mi je uzbudljivo proučavati nešto s tako širokim utjecajem, a ujedno je i novo, neistraženo područje, dok su kukci raznoliki i bitni za zdravlje naših ekosustava, a ujedno nepresušan izvor iznenađenja.

U kakvoj vezi su mravi i jadranski otoci?

Mi koristimo mrave i jadranske otoke kao modele za istraživanje klimatskih promjena. Mrave kao modelne kukce zbog svoje brojnosti i raznolikosti, i jer kolonije mogu živjeti na jednom mjestu dugi niz godina. Jadranske otoke kao modelna staništa, jer su nam otoci izolirana staništa s manjim brojem vrsta nego kopno, a mediteranska regija se zagrijava brže od globalnog prosjeka.

Na kojim jadranskim otocima će se provoditi istraživanje?

Istraživat ćemo mrave u našim otočnim nacionalnim parkovima: NP Brijuni, NP Mljet, NP Kornati. Na sjeveru i jugu planiramo uz glavne otoke Veliki Brijun i Mljet sakupljati mrave na jos 5 otočića u svakom od arhipelaga, a na Kornatima ćemo uzorkovati na Kornatu.

Zašto baš na tim otocima, postoji li određeni razlog?

Da, namjerno sam tražila otoke koji su izloženi različitoj klimi, pa tako imamo znatnu razliku u temperaturi na hladnijim sjevernijim i toplijim južnim otocima i očekujemo razliku u lokalnim adaptacijama kod istih vrsta. Srećom na tim područjima su i naši nacionalni parkovi, pa smo sigurni da će staništa na otocima ostati netaknuta sljedećih 5 godina koliko traje istraživanje. Javne ustanove naših nacionalnih parkova su nam pružile veliku logističku potporu i pokazali veliki entuzijazam za projekt na čemu smo im neizmjerno zahvalni.

Na koji način ćete provoditi istraživanje?

Svake godine planiramo imati dvije terenske sezone. Jedna će biti u proljeće, u svibnju, kad su mravi na Mediteranu najaktivniji, jer tada moraju skupiti hranu za razvoj svojih ličinki. Druga će biti u rujnu za vrijeme svadbenog leta vrsta koje koristimo u istraživanju. Svadbeni let je vrijeme u životu kolonije kad leteći mravi (buduće matice i mužjci) izlijeću iz kolonije i pare se u zraku ili na vegetaciji ili na tlu. Nakon toga mužjaci umiru, a oplođene matice skidaju krila i traže mjesto za osnivanje kolonije. To je najopasniji dio života matice i često neke postaju hrana gladnim pticama, šišmišima, gušterima. Mi ćemo sakupiti matice nakon svadbenog leta i onda uzgojiti kolonije koje ćemo koristiti za testiranje u laboratoriju. Na terenu ćemo se fokusirati na mjerenja ponašanja mrava i dostupnosti mikroklime u ćemu će nam pomoći nove tehnologije poput termalnih kamera iz dronova.

Kakve rezultate očekujete?

Očekujemo da će rezultati istraživanja omogućiti saznanja o važnosti mikroklime u borbi protiv klimatskih promjena, jer je mikroklima često zanemarena u predviđanjima odgovora na globalno zagrijavanje.

Za koje vrijeme se mogu očekivati određeni rezultati ovoga istraživanja?

Nakon što obradimo i analiziramo sve podatke, nadamo se oko godinu dana nakon prvog terena.