Singapur najzeleniji ‘grad vrt’ na svijetu: Evo zašto je postao globalni primjer održivosti

Singapur je otočna država na južnom kraju Malajskog poluotoka s oko šest milijuna stanovnika i smatra se jednim od ekološki “najprijateljskijih” azijskih zemalja. Put do održivosti međutim nije bio lak, pogotovo jer je riječ o urbanoj sredini.

Singapur se zbog velikog broja parkova i zelenih površina često naziva “gradom vrtom”. Zelenilo je vidljivo na pročeljima zgrada, na krovovima i u interijerima. Oko polovice njegove kopnene površine prekriveno je vegetacijom.

Viziju “grada vrta” predstavio je premijer Lee Kuan Yew 1967. godine kako bi ga pretvorio u grad s obiljem bujnog zelenila i čistim okolišem, prvenstveno s ciljem da stanovništvu život bude ugodniji. Vremenom je, razvijanjem strategija i ulaganjem sredstava u inovativna, kružna rješenja, postao globalni primjer održivosti. Također, potičući građane da se uključe u održive prakse kroz biofilni pristup dizajnu, ljudski i okolišni čimbenici konačno su stvorili ravnotežu.

Ovaj grad-država sastoji se od glavnog otoka Singaporea i brojnih otočića, od kojih su najprostraniji umjetni otok Jurong te Pulau Tekong, Pulau Ubin i Sentosa. To je brežuljkasto područje s najvećom visinom 166 m (Bukit Timah). Glavni otok s malajskim kopnom povezuje umjetno izgrađen nasip preko prolaza Johore kuda vodi cesta i željeznička pruga.

Klima je tropska s jednoličnim temperaturama i obilnim oborinama. Srednja dnevna temperatura kreće se od 23,9 do 26,8 °C, a maksimalna iznosi 30,9 °C. Godišnja količina oborina iznosi 2345 mm, a najviše kiše padne u razdoblju studeni-siječanj.

Zeleni plan

Danas se Singapur percipira kao najzelenija zemlja svijeta. Prema studiji Massachusetts Institute of Technology (MIT) iz 2022. godine i Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), ovaj mali grad-država našao se na vrhu liste gradova s najzelenijim urbanim pokrovom na svijetu.

Ima, naravno i problema, kao što je zaštita okoliša, uključujući onečišćenje zraka, vode i krčenje šuma. Najznačajniji staklenički plin koji se emitira je ugljikov dioksid, prvenstveno proizveden izgaranjem fosilnih goriva kao što su nafta i plin, a koji su neophodni za zadovoljenje energetske potrebe u industriji, poslovnim zgradama, kućanstvima i transportu.

Kako bi pomogla u rješavanju pitanja zaštite okoliša, singapurska vlada je 1992. uspostavila Zeleni plan. Neki od ciljeva do 2030. su smanjenje potrošnje vode u kućanstvima dnevno na 130 litara po stanovniku te smanjiti količinu otpada po stanovniku za 30 posto.

Obvezali su se, osim toga, smanjiti emisije na oko 60 MtCO2e do 2030. te postići neto nultu emisiju do 2050. To je u skladu s Glasgowskim paktom o klimi usvojenim na 26. sjednici Konferencije stranaka (COP 26) 2021.

Urbano zelenilo

Obnovljivi izvori energije i skupljanje kišnice postali su standard na svim singapurskim zgradama, uključujući muzej ArtScience u obliku lotosa koji reflektira svjetlo u izložbene prostore. Izgradio je robusnu, raznoliku i održivu opskrbu vodom iz četiri izvora vode poznate kao Četiri nacionalne slavine. Riječ je o vodi iz 17 lokalnih slivova, uveženoj vodi, pet tvornica NEWater i pet postrojenja za preradu desalinizirane vode.

Grad ima moto “Singapur – grad u parku”. Može se pohvaliti impresivnom mrežom staza i putova koji međusobno povezuju parkove i zelene površine. Ovi “spojnici” omogućuju ljudima šetnju, trčanje i vožnju biciklom između različitih prostora bez napuštanja zelenih područja.

“Danas je Singapur jedan od najzelenijih gradova na svijetu. Bujno urbano zelenilo koje imamo, rezultat je stalnih i predanih napora u proteklih nekoliko desetljeća da ga ozelenimo”, izjavio je za ArchDaily Damian Tang, viši direktor dizajna u Odboru za nacionalne parkove.

Zelenilo oko zgrada pomaže u održavanju svježine u građevinama te neutralizira buku koja dolazi izvana. Dok je pristup na neke od krovnih vrtova samo za hotelske goste, zelenilu uz rubove pročelja zgrade mogu se diviti svi s ulice.

Singapur je vodeći u održivom razvoju kada se promatra ulaganje u zelenu infrastrukturu s ciljem smanjenja učinka urbanog toplinskog otoka. Zelenilo pokriva gotovo 50 posto ukupne površine grada.

Razvoj

Sastoji se od glavnog otoka Singaporea i 62 okolna otočića. To je brežuljkasto područje s najvećom nadmorskom visinom od 166 metara. Glavni otok s malajskim kopnom povezuje umjetno izgrađen nasip preko prolaza Johore kojim vodi cesta i željeznička pruga. Većinu stanovnika čine Kinezi, a službeni su jezici engleski, kineski, malajski i tamilski.

Republika Singapur jedna je od najrazvijenijih svjetskih država. Stalan priljev izravnih stranih investicija te izvozna orijentacija države omogućili su joj visoke stope rasta BDP-a. Razvijena je elektronička industrija, prerada nafte, proizvodnja kemikalija te brodogradnja. Značajan je i sektor financijskih usluga.

Od poljoprivredne proizvodnje, koja je neznatna, značajan je uzgoj kaučukovca, voća i orhideja. Država se, s obzirom na manjak poljoprivrednog zemljišta, sve više opredjeljuje za vertikalne vrtove i hidroponsku proizvodnju.

Turizam

Singapurska jedinstvena kombinacija snažne, gotovo autoritarne vlade s naglaskom na meritokraciji i dobrom upravljanju, poznata je kao “Singapurski model” i smatra se ključnim čimbenikom iza političke stabilnosti, gospodarskog rasta i skladnog društvenog poretka. Država je globalno poznata po strogim pravilima i zakonima, a zbog niske stope kriminala, turistima je sigurno putovati bilo kamo u zemlji.

Turizam igra ključnu ulogu u jačanju statusa Singapura kao živahnog svjetskog grada koji je magnet za kapital, tvrtke i talente. Također poboljšava kvalitetu života stanovništva i pruža mu raznolike mogućnosti provođenja slobodnog vremena te pomaže u stvaranju životnog okruženja koje Singapurci mogu s ponosom zvati domom. Izuzetno lijepe atrakcije poput otoka Sentosa, Gardens by the Bay, Universal Studios i Night Safari ponos su singapurskog turizma. No, po čemu je Singapur najpoznatiji?

Osim po atrakcijama vrijednima da se nađu na razglednicama, poznat je po gastronomskoj ponudi, urednosti i brojnim trgovačkim centrima. Blještavi neboderi ukrašavaju horizont u kojem možete uživati promatrajući ih iz luksuznih restorana i barova odakle se pruža pogled na grad. Turizam je u Singapuru značajna industrija i uvelike pridonosi singapurskom gospodarstvu.

Održivost

Zbog zemljopisnog položaja i izloženosti moru, klimu karakteriziraju ujednačena temperatura i tlak, visoka vlažnost i obilne padaline. Iako se radi o cjelogodišnjoj destinaciji, najbolje vrijeme za posjet je od prosinca do lipnja. Mjeseci od veljače do travnja spadaju u sušnu sezonu.

Singapur je ekološki prihvatljivo odredište za turistička i poslovna događanja, a održivi turizam postaje sve važniji koncept u državi u kojoj su vlasti spremne odgovoriti na potrebe posjetitelja te preispitati količinu emisija ugljika. U istraživanju Time Out Index, 2021. ovu je otočnu zemlju 62 posto ispitanika odabralo kao najčišći i najbolji grad na svijetu.