Širi se pokret onih koji grle drveće: Kenijka oborila rekord, stajala uz stablo 48 sati

Kenijka je otkrila da želi postaviti rekord kako bi pomogla drugima da shvate vezu između prirode i dobrog mentalnog zdravlja.

Muthoni je počela grliti drvo u 18.10 i uspijela je zadržati isti stojeći položaj 48 sati. Vjeruje da je oborila prethodni rekord za 24 sata, piše Euronews.

Mnoštvo prijatelja i dobronamjernika bilo je u parku kako bi bodrili mladu ženu. Kako se bližio trenutak kada se Muthoni spremala dovršiti svoj pokušaj svjetskog rekorda, njezini navijači odbrojavali su posljednju minutu.

Muthoni je prvo počela grliti drveće kako bi joj pomogla s izazovima mentalnog zdravlja, a kaže da utjehu i ‘mir’ pronalazi u prirodi.

‘Želim potaknuti ljude da prihvate grljenje drveća jer to pomaže jačanju mentalnog zdravlja i omogućuje nam da se napunimo energijom’, rekala je Muthoni lokalnim medijima.

Grljenje drveća često se smatra meditativnom praksom, a japanska praksa ‘shinrin yokua’ ili ‘šumskog kupanja’ postala je popularna 1980-ih. Postoji čak i znanstvena potpora za ovu praksu: nekoliko je studija pokazalo kako može poboljšati raspoloženje, s dvije ključne studije iz 2012. koje su pokazale da grljenje stabla poboljšava kognitivne funkcije, kreativnost, cjelokupno mentalno blagostanje, pa čak i krvni tlak.

Muthoni, koja sebe opisuje kao glazbenicu koja se bavi održivošću, također je istaknula sukob oko zemljišta između ljudi i prirode kao još jedan razlog za svoj pothvat: ‘Urbani razvoj uništava prirodne resurse, pa želim da se ljudi ponovno povežu s prirodom jer ona ima stvarnu iscjeliteljsku moć.’

Ababu Namwamba, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), čestitao je Muthoniju na X, rekavši: ‘Vaš povijesni podvig skrenuo je globalnu pozornost na fenomenalnu moć mladih da budu prvaci klimatskih mjera, održivosti i korištenja prirode za mentalno zdravlje i dobrobit.’

Namwamba je dalje rekao da je Muthoni inspirirala druge da ‘učine Zemlju boljom, sigurnijom i održivijom’, te da je imala ‘Wangarĩ Maathai duh’.

Wangarĩ Maathai bila je prva Afrikanka koja je 2004. godine osvojila Nobelovu nagradu za mir, nakon što je 1977. osnovala Pokret Zeleni pojas, koji je sadio drveće diljem Kenije i usredotočio se na prava žena, smanjenje siromaštva i očuvanje okoliša.

Državna agencija Kenya Forest Service rekla je da je Muthoni inspiracija, napominjući da mala djela ‘mogu potaknuti iscjeljenje i nadu’ i podsjetiti nas ‘da prigrlimo i zaštitimo prirodu svaki dan’.

Krenuti u maraton u grljenju drveća zahtijevao je obuku

Postizanje svjetskog rekorda potvrđuje Guinnessova knjiga rekorda, ‘globalni autoritet za sve što se tiče obaranja rekorda’, samo ako postoje sveobuhvatni dokazi. To uključuje potpisane izjave svjedoka neovisnih promatrača, visokokvalitetne videosnimke, detaljnu dokumentaciju i službena mjerenja ili podatke o mjerenju vremena specifične za predmetni zapis.

Lokalne TV i radio postaje uživo su prenosile cijeli 48-satni događaj u skladu s ovim pravilima, međutim Guinnessova knjiga rekorda rekla je Euronews Greenu da Muthonijev pokušaj do sada ‘nije potvrđen rekord’.

Iako je čin grljenja drveća jednostavan i otvoren za svakoga, dugo grljenje drveća zahtijeva više od pet mjeseci fizičkog i mentalnog treninga, otkrila je Muthoni. Ova obuka uključivala je promjenu navika prehrane, spavanja i toaleta.

Pokušaj postavljanja svjetskog rekorda zahtijevao je od Muthoni da se nosi s uspravnim stajanjem dok se tijekom noći bori s komarcima i drugim kukcima, a zatim se mora nositi s velikom vrućinom tijekom dana.

‘Istrenirala sam sebe da dugo stojim, ne jedem, pa čak i da postim duže vrijeme. Ponekad bih imala samo jedan obrok dnevno. Također sam uvjetovala svoje tijelo da ne koristi WC 48 sati. Znam da je sve u glavi’, objasnila je.

Propisi su dopuštali odmor od dva sata nakon 24 sata kako bi se izbjegla deprivacija sna, međutim Muthoni je odlučila grliti svoje stablo bez prestanka svih 48 sati.

Nakon što je postigla svoj rekord, hitna pomoć St Johna bila je spremna provjeriti vitalne funkcije i potvrditi da je Muthoni ostala dobrog zdravlja.

Rekordi u grljenju stabala su u porastu dok pokret cvjeta

Pokušaji grljenja svjetskog rekorda posljednjih su godina u porastu.

29-godišnja aktivistica iz Ugande Faith Patricia Ariokot bila je prva ‘službena’ nositeljica rekorda u veljači 2024. kada je 16 sati i šest sekundi omotala ruke oko debla.

Ariokot je rekao Guinnessovoj knjizi rekorda da je odabir stabla ‘kao odabir vjenčanice’, dodajući da su stabla ‘najveći vojnici u borbi protiv klimatskih promjena’.

Ovaj je rekord brzo oboren nekoliko mjeseci kasnije, u svibnju 2024., kada je Ganac Abdul Hakim Awal grlio stablo 24 sata i 21 minutu, kako bi promovirao očuvanje prirode, što je rekord koji još uvijek drži Guinnessova knjiga rekorda.

U travnju 2024. proslavljen je rekord u grljenju s najviše stabala kada je Abubakar Tahiru, rođen u Gani, zagrlio ukupno 1123 stabla u Alabami, SAD. To u prosjeku iznosi gotovo 19 stabala svake minute.

Grljenje drveća je dugogodišnji oblik protesta. Aktivnost je prvi put zabilježena 1730. godine kada su Bishnoi, starosjedilački narodi u Indiji koji su obožavali prirodu, grlili drveće kako bi spriječili šumare da ih posjeku za širenje Rajasthanovih palača. To je postavilo korijene ‘chikpo’ (zagrljaja) pokreta iz 1970-ih u Indiji kada su lokalni seljaci, uglavnom žene, prigrlili drveće kako bi spriječili masovnu sječu šuma u svojoj regiji.

Sada postoji Svjetsko prvenstvo u grljenju drveća koje je započelo 2020. i održava se u šumi na finskom Arktiku.

Grlitelji drveća iz cijelog svijeta natječu se da dobiju čast da budu proglašeni ‘Svjetskim prvakom u grljenju drveća’ – u kategorijama uključujući ‘brzinsko grljenje, predanost i slobodni stil’. Uoči glavnog događaja, neka lokalna prvenstva sada se samostalno organiziraju.