Snaga prijateljstva: ženke majmuna žive dulje kad imaju prijateljice

Nikad ne podcjenjujte moć snažnog prijateljstva! Naime, u novoj studiji istraživači su otkrili kako određene ženke majmuna koje imaju prijateljice žive dulje od onih koje nemaju bliske odnose.

Znanstvenici su proučavali ženke bijelih majmuna kapucina u Kostariki kako bi utvrdili kako druženje s drugim ženkama utječe na njihov životni vijek. Sve do relativno nedavno, znanstvenici su vjerovali da samo ljudi imaju kulturne prakse i rituale, ali životinje su pokazale kao i njima nisu strane.

Autorica studije, profesorica antropologije s UCLA i terenska primatologinja Susan Perry otkrila je kako su posebno zainteresirani za društvene rituale jer je ovaj oblik društvene tradicije najrjeđi među neljudima, ali misle da su ove vrste rituala iznimno važan dio ljudskih kulturnih praksi.

“Razumijevanje kako su se rituali razvili da služe kao ‘društveno ljepilo’ za testiranje i učvršćivanje društvenih odnosa, kako na razini dijade (para) tako i društva općenito, važno je neriješeno istraživačko pitanje”, pojasnila je Perry koja već više od tri desetljeća vodi projekt majmuna Lomas Barbudal u Guanacasteu u Kostariki. Tamo istraživači promatraju stotine majmuna s velikim mozgom, dokumentirajući njihov svakodnevni život i društvenu dinamiku.

Tipičan dan uključuje odlazak u šumu na 13 sati kako bi se promatrali bjelolični kapucini (Cebus capucinus) kao model za bolje razumijevanje ljudskih osobina i ponašanja. Perry kaže da je prvotno postala fascinirana tom vrstom jer je htjela znati što se događa u njihovim golemim mozgovima.

Odnosi kapucina iznimno su im važni i za razliku od većine vrsta, oni su razvili bogat repertoar signala tipičnih za vrstu za formiranje koalicije, kao što je položaj ‘gospodara’ u kojem se slažu jedni na druge i pokazuju zube prema zajedničkom neprijatelju.

Majmuni također imaju neobičnije načine testiranja svojih međusobnih društvenih veza, koje su kulturološki izvedene od određenih parova majmuna, i čini se da prenose informacije o tome koliko su privrženi određenim prijateljima i saveznicima. Ovi kulturološki izvedeni rituali rijetki su u životinjskom carstvu i mogu pružiti poseban uvid u evolucijsko podrijetlo nekih vrsta ljudskih ritualnih praksi.

Za nedavnu studiju, istraživači su se usredotočili na vezu između ženskih kapucinskih veza i njihovog opstanka. Analizirali su 18-godišnje podatke kako bi pratili 11 društvenih skupina majmuna. Koristili su modele kako bi procijenili koliko je vjerojatno da će svaka ženka njegovati drugu ženku u svojoj skupini, tražiti hranu u blizini ili postati dio sukoba.

Istraživači su proveli tisuće sati promatrajući i pažljivo dokumentirajući tko s kim provodi vrijeme i što rade zajedno u društvenim grupama kapucina. Interakcije i ponašanja nije uvijek lako dokumentirati. Na primjer, lako je propustiti dotjerivanje jer su životinje obično tihe dok to rade. Kako bi učinkovito pratili ova suptilnija ponašanja, istraživači su pratili jednog majmuna u intervalima od 10 minuta, pazeći da dokumentiraju sve što je životinja radila s bilo kojim članom grupe. Sukobe je bilo lakše uočiti jer majmuni obično vrište i jure jedni druge. U tim situacijama istraživači su zabilježili što se dogodilo kada su vidjeli kako počinje tučnjava. Ali čak i te incidente teško je zabilježiti jer se životinje mogu kretati tako brzo i puno toga se događa odjednom.

Nakon analize svih ovih društvenih interakcija, istraživači su otkrili da su one žene koje su bile više uključene u društvene mreže s drugim odraslim ženama živjele dulje. Ženke koje su se češće upuštale u partnerske interakcije s drugim ženkama i koje su druge ženke češće tolerirale u kontekstu hranjenja, bolje su preživjele određenu kalendarsku godinu od onih koje su se rjeđe bavile ova dva ponašanja. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Behavioral Ecology.

Znanstvenici smatraju fascinantnim da unatoč brojnim razlikama u čimbenicima koji oblikuju društveno okruženje ljudi i životinja, čini se kako je odnos između društvene integracije i prirodnog životnog vijeka sličan kod ljudi i neljudskih primata. Ova studija potvrđuje opći rezultat kako su društveni odnosi ključni za preživljavanje i, možda, za cjeloživotni reproduktivni uspjeh.