Španjolski znanstvenici došli do šokantnih rezultata o ekstremnoj vrućini i siromaštvu

‘To je zdrav razum’, rekao je Julio Díaz Jiménez, istraživački profesor na madridskom zdravstvenom institutu Carlos III. ‘Toplinski val nije isti kada ste u zajedničkoj sobi s još troje ljudi i nemate klimu, kao kada ste u vili s pristupom bazenu i klimom.’

Díaz Jiménez je u skupini istraživača koji su istraživali kako su ekstremne vrućine utjecale na 17 okruga u Madridu. Njihov rad, objavljen 2020., otkrio je da su toplinski valovi utjecali na smrtnost u samo tri okruga – u onima u kojima su prihodi kućanstava ispod prosjeka.

Nastavili su sa sličnom analizom promatrajući zajednice diljem Španjolske. ‘I vidjeli smo istu stvar’, rekao je. ‘Kada je riječ o vrućini i ranjivosti, ključni faktor je razina prihoda.’

Ljudi s nižim prihodima često se bore s pristupom kvalitetnom smještaju, a mnogi žive u prenapučenim, slabo prozračenim domovima koji nude malo predaha od vrućine. Neki se bore s pristupom odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi, zbog čega postoji veća vjerojatnost da će patiti od stanja koja bi mogla pogoršati ekstremna vrućina, dok drugi rade u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo gdje su redovito izloženi visokim temperaturama, piše The Guardian.

Čak i kada je klima uređaj dostupan, manje je vjerojatno da će ljudi s nižim primanjima moći priuštiti da ga koriste. Ranije ove godine organizacija Save the Children upozorila je da se jedno od troje djece u Španjolskoj ne može rashladiti kod kuće. Rečeno je da bi to moglo imati ‘veoma štetan’ utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje više od 2 milijuna djece.

Toplinski stres i siromaštvo

Povezanost između toplinskog stresa i siromaštva dugo je tema razgovora preko Atlantika, pojačana otkrićima kao što je zajedničko istraživanje Nacionalnog javnog radija i Sveučilišta Maryland iz 2019. koje je dokumentiralo koliko su četvrti s niskim primanjima diljem SAD-a vjerojatnije biti topliji od svojih bogatijih kolega.

Ali u cijeloj Europi – kontinentu koji se zagrijava puno bržom brzinom nego u drugim dijelovima svijeta – razgovor se polako razvijao, rekla je Yamina Saheb, vodeća autorica izvješća IPCC-a o ublažavanju klimatskih promjena.

Istaknula je istraživanje objavljeno ovog mjeseca koje je otkrilo da je vruće vrijeme uzrokovano zagađenjem ugljikom prošle godine ubilo gotovo 50.000 ljudi diljem Europe. ‘Moramo oglasiti uzbunu da je ovo izuzetno hitno’, rekla je Saheb, koja je također predavač na Sciences Po u Parizu. ‘Moramo odlučiti da je ovo posljednji put da ljudi umiru zbog vrućine u europskim zemljama.’

Posljednjih godina toplinski valovi diljem kontinenta postaju sve topliji, dulji i češći, a 2023. je rangirana kao najtoplija godina zabilježena. Znanstvenici očekuju da će 2024. uskoro zauzeti njegovo mjesto.

‘Globalno zatopljenje ubija ljude’, rekla je Saheb. ‘A pitanje za mene je koliko će ljudi biti potrebno našim kreatorima politike, zagovornicima i stručnjacima da shvate da je ljetno energetsko siromaštvo veliki problem?’