Starimo li s klimatskim promjenama? Znanstvenici došli do odgovora

Dok klimatske promjene potiču porast temperatura diljem svijeta, nova studija upozorava da bi ekstremne vrućine mogle ubrzati proces starenja kod starijih osoba.

Starije osobe izložene produljenim razdobljima ekstremne vrućine pokazale su znakove pojačanog biološkog starenja, prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.

Istraživači sa Sveučilišta Južne Kalifornije ispitali su podatke više od 3600 ljudi u dobi od 56 godina i starijih diljem Sjedinjenih Država, uspoređujući njihove biološke markere s uzorcima temperature u njihovim lokalnim sredinama.

Njihovi nalazi? Oni koji žive u područjima s čestim danima iznad 32°C – klasificiranim kao ‘izuzetan oprez’ ili višim od strane američke Nacionalne meteorološke službe – imali su ubrzanu biološku starost, ponekad i više od godinu dana.

Što je biološko starenje i zašto je ono važno?

Za razliku od kronološke dobi, koja broji godine od rođenja, biološka dob odražava istrošenost tijela na staničnoj i molekularnoj razini. Viša biološka dob od kronološke je povezana s povećanim rizikom od bolesti i prerane smrti.

Za potrebe studije znanstvenici su analizirali uzorke krvi prikupljene tijekom šestogodišnjeg razdoblja od 2010. do 2016., uključujući uzorke sudionika u vrućim regijama poput Arizone.

Znanstvenici su zatim izmjerili njihovu dob pomoću epigenetskih satova – alata koji prate promjene u DNK tijekom vremena – i usporedili rezultate s lokalnim podacima o indeksu topline, koji računaju i temperaturu i vlažnost, piše Euronews.

Rezultati su pokazali da su oni u toplijim klimama imali brži epigenetski sat, čak i nakon što su uzeli u obzir faktore načina života poput tjelovježbe, pušenja i konzumacije alkohola.

Skrivene opasnosti topline i vlage

Dok su visoke temperature same po sebi štetne, vlaga ih dodatno povećava.

‘Radi se zapravo o kombinaciji topline i vlage, posebno za starije odrasle osobe, jer se starije odrasle osobe ne znoje na isti način’, objašnjava profesorica gerontologije na USC-u Jennifer Ailshire, viša autorica studije.

‘Počinjemo gubiti sposobnost da imamo učinak hlađenja kože koji dolazi od tog isparavanja znoja.’

U vlažnim uvjetima znoj sporije isparava, smanjujući sposobnost tijela da se samo ohladi. ‘Morate pogledati i temperaturu i vlagu kako biste stvarno razumjeli svoj rizik’, dodaje Ailshire.

Klimatske promjene, urbana vrućina i ranjivo stanovništvo

S porastom globalnih temperatura, rezultati naglašavaju hitnu potrebu zaštite ranjive populacije – osobito starijih osoba – od zdravstvenih rizika povezanih s vrućinom.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), 2024. je bila najtoplija godina zabilježena, oko 1,6 °C iznad predindustrijske razine. Toplinski valovi također postaju sve češći i jači.

Prijašnja istraživanja povezala su ekstremnu vrućinu s kardiovaskularnim stresom, problemima s bubrezima, pa čak i kognitivnim padom. WHO procjenjuje da vrućina ubije više od 175 000 Europljana svake godine, a bez intervencije, klimatske promjene mogle bi dovesti do 2,3 milijuna dodatnih smrti diljem Europe do 2099. godine.

Kao što sugerira ovo najnovije istraživanje, rizici za stariju populaciju mogli bi biti čak i veći nego što se dosad mislilo.

‘Ako posvuda postaje sve toplije i stanovništvo stari, a ti su ljudi ranjivi, onda moramo biti mnogo pametniji u pogledu [naših] strategija ublažavanja’, kaže Ailshire.

Istraživači su naglasili da bi gradovi mogli smanjiti utjecaj ekstremne vrućine povećanjem urbanih zelenih površina, sadnjom više drveća i projektiranjem javne infrastrukture imajući na umu otpornost na toplinu.

Bez takvih mjera, rastuće temperature mogle bi predstavljati još veću prijetnju svjetskoj populaciji koja stari u desetljećima koja dolaze.