Stigli su rezultati istraživanja! Ugodno smo se šokirali kad smo vidjeli koliko je Hrvatima stalo do gorućeg problema budućnosti

Ovih smo dana na Tportalu provodili malo, ali itekako važno istraživanje. Zanimalo nas je koliko ste zainteresirani za teme održivosti, gospodarenja otpadom i recikliranja. U istraživanju je sudjelovalo nešto više od 1.000 ljudi, podjednako muškaraca i žena.

I, bit ćemo potpuno iskreni. Znali smo da su ove teme Hrvatima u posljednje vrijeme sve važnije, ali da čak 40 posto ispitanika na ljestvici raspona od jedan do 10 spomenuta područja smatra onima od najvećeg interesa, ugodno nas je iznenadilo. Druga stvar koja nas je barem jednako toliko obradovala odnosi se na negativni spektar ovog pitanja. Svega tri (i kusur) posto čitatelja Tportala, koji su sudjelovali u ovom istraživanju, izjasnilo se negativno glede interesa za spomenute teme.

Još jedna zanimljiva stvar koju je ovo istraživanje pokazalo, jest činjenica kako se golemih 40 posto svih ispitanika o područjima održivosti, zaštite okoliša i klimatskih promjena informira upravo putem portala. Pridodamo li tome još 15 posto ispitanika koji se napajaju s društvenih mreža, dolazimo do brojke od 55 posto ljudi koji sadržaje vezane uz klimatske promjene konzumiraju putem digitalnih platformi.

S druge strane, malo je manje ohrabrujući podatak kako niti dva posto ispitanika ne čini ništa (više od čitanja ili gledanja vijesti) kako bi se aktivno uključili u ovu diskusiju od goruće važnosti. Dobro, kad kažemo da svega mršavih dva sudionika poduzima proaktivne korake u smislu sudjelovanja zelenim udrugama, možda sugeriramo scenarij crnji od stvarnosti koju živimo s obzirom na podatak da nevjerojatnih 97 posto ispitanika odvaja otpad! A još je i ljepše vidjeti što gotovo 90 posto uključenih to ne radi zato što im je to nametnuto, već zato to rade iz vlastitog uvjerenja.

U čemu je najveći problem

Adresirat ćemo i najveći problem koji smo detektirali provodeći ovo istraživanje. Bez obzira na činjenicu što je većini ispitanika itekako stalo do zaštite okoliša i što većina njih već poduzima određene korake kako bi aktivno doprinijeli zdravlju okruženja u kojem žive, većina njih (čak 60 posto), nema pojma što napraviti kad negdje u prirodi uoče divlje odlagalište otpada.

Moguća su dva smjera djelovanja. Prvi, prijavit ćemo to svom lokalnom komunalnom redarstvu koje je, prema zakonu, nadležno za rješavanje takvih deponija. Drugo, prijavit ćemo to lokalnim komunalnim redarima te usto kontaktirati jednu od brojnih zelenih udruga koje vrlo uspješno provode akcije čišćenja ondje gdje je to potrebno.

A potrebno je svugdje, s obzirom na to da diljem Hrvatske postoje deseci tisuća ilegalnih odlagališta smeća te da njihov broj i dalje raste. Bez obzira na tu sumornu stvarnost, ipak gajimo nade u čišću i zeleniju budućnost s obzirom na podatak da je gotovo 75 posto svih ispitanika izrazilo želju da se u budućnosti priključi jednoj od akcija čišćenja (ili je u takvim akcijama već sudjelovala).

O lošem utjecaju

„Na našu žalost“, priča nam Goran Čačić iz Terra Huba, „na štetu prirode, ali i našeg zdravlja, otpad nas polako guši i sve više zagađuje našu okolinu, pogotovo vode. A kroz hranu i vodu zagađenje u konačnici završava u nama samima i čini nas bolesnijima.“

Resursi na Zemlji koji su čovječanstvu potrebni za preživljavanje i daljnji razvoj su ograničeni, nastavlja Goran, što znači da ih ne možemozauvijek crpiti za proizvodnju novih stvari koje ćemo kratko koristiti i baciti. „A nemamo niti dovoljno mjesta za zbrinjavanje svog otpada kojeg tako stvaramo“, dodaje naš sugovornik.

Što mi možemo poduzeti?

Moramo mijenjati sebe, naš način življenja i kupovine te u konačnici prijeći u cijelosti na kružnu ekonomiju i kružno gospodarenje resursima.

„Da budem sasvim jasan, takav način života nije nepoznanica i nije nemoguć“, priča nam Goran. „Većina naših djedova i baka je živjelo kružno gospodarstvo i pazili su na to da ne stvaraju nepotrebno otpad, jer nije bilo nikoga tko bi taj otpad umjesto njih zbrinuo. Mi smo u povoljnijoj situaciji jer je društvo danas puno razvijenije i tehnološki razvoj nam danas omogućava da  zadržimo ili čak i poboljšamo kvalitetu našeg življenja uz ostvarivanje kružnog gospodarenja resursima. Bitno je zapamtiti da ono što imamo na raspolaganju na Zemlji nije beskonačno premda nam se to ponekad takvim čini“, zaključuje Goran.

Savjeti za čuvanje okoliša

• Svaki dan u svakoj kupovini postavite sebi pitanja : ”Treba li mi ovo zaista?” i „Da li bi kupio ovaj proizvod da moram kod sebe doma zadržati sav otpad koji proizvod donosi (to jest da ne postoji redovan odvoz otpada)?“ Ovakvo preispitivanje može dovesti do ogromne promjene u vašem životu (i novčaniku). 

• Dobro pogledajte gdje se sve skriva otpad a pogotovo plastika u vašoj svakodnevici. Nekada će to biti vrlo vidljivo, a nekada posve nevidljivo i skriveno iza naziva poput ”poliester”, ”akril” ili ”mikrofibra” diskretno napisanih na etiketama proizvoda. Skrivena plastika u robi pranjem završava u našoj vodi kao mikroplastika.

• Krenite od vrlo jednostavnog R-pravila – ”REFUSE” – odbijte nepotrebno. Bilo da se radi o plastičnoj slamci u kafiću, vrećici u dućanu ili na tržnici, bilo kakvoj suvišnoj ambalaži…

• Primarno koristite višekratne, trajne predmete, za situacije u kojima znate da će vam trebati: steknite naviku nošenja jedne ili dvije višekratnih vrećica koje će biti stalni postav vaše torbe, ruksaka ili pretinca u autu. Mnoge su tako male da stanu u džep!

• Budite znatiželjni i potražite kreativne nove ideje na radionicama, druženjima, internetskim stranicama i profilima na društvenim mrežama koje vode pojedinci i organizacije posvećeni životu bez plastike i s nula otpada.

• Budite INOVATIVNI u promjeni vašeg načina življenja i pronađite istomišljenike koji će vam pomoći da u toj promjeni ustrajete i uspijete. Udružite se i recite svima što radite! Slavite svaki mali uspjeh!

Čuvaj, pazi, ne bacaj!

„Čuvaj, pazi, ne bacaj!“ najnovija je kampanja Ožujskog piva poznatog po tome što već godinama predvodi industriju kad su u pitanju društveno odgovorne kampanje. Žuja se, tom prilikom, partnerski povezala s udrugama i klubovima iz čitave zemlje, a u narednim mjesecima uz njihovu će pomoć očistiti čak 15 ilegalnih deponija.

„Iznimno smo ponosni na sve naše društveno – odgovorne aktivnosti i na sve što činimo za dobrobit zajednice u kojoj djelujemo. Sve su naše dosadašnje kampanje bile itekako primijećene, a vjerujemo da će i ova jer je zaista važna za našu zajednicu i okoliš. Mali pomaci u našem svakodnevnom ponašanju veliki su za našu prirodu koju ostavljamo u naslijeđe novim generacijama“, ispričala je prilikom predstavljanja kampanje Diana Jokić, menadžerica korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare.

U Žujinim akcijama čišćenja sudjelovat će, zbog trenutačne epidemiološke situacije, samo volonteri i predstavnici Zagrebačke pivovare te udruga i klubova iz cijele Hrvatske: KPA Marsonia iz Slavonskog Broda, Zeleni Osijek, Vodomar iz Duge Rese, BIOM iz Zagreba, Žmergo iz Opatije, eRIpio iz Rijeke, KRKA Knin te SUNCE iz Splita. Akcijama čišćenja će se priključiti i Pevex i Pik koji će osigurati da volonterima na terenu ništa ne nedostaje.

Ako vas zanima više informacija o ovoj akciji, svakako posjetite službenu web stranicu kampanje gdje ćete dobiti i pregršt korisnih informacija o zbrinjavanju otpada te prijavi ilegalnih deponija. Više saznajte na: https://cuvajpazi.ozujsko.com/