Stručnjak objašnjava zašto su bujične poplave pogubne: Pretjerana betonizacija, krčenje šuma…

‘Bujične poplave se javljaju zbog ekstremnih kratkotrajnih oborina koje generiraju snažno površinsko otjecanje. Pojavljuju se iznenada, prate ih veliki protoci i brzine vode, te mogu biti iznimno opasne. Posebno su izražene u slivovima strmih terena i slabo propusnih površina. Kada bujični tokovi dospiju u urbana područja, gdje sustavi odvodnje oborinskih voda i zaštite od poplava nisu primjereno riješeni, posljedice mogu biti i pogubne’, komentirao je dr.sc. Nino Krvavica, izvanredni profesor s Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci koliko snažne mogu biti bujične poplave.

Napominje kako ih je gotovo nemoguće u potpunosti spriječiti, ali je moguće znatno ublažiti njihove posljedice.

‘Klasični sustavi za odvodnju oborinskih voda, kao što su cjevovodi postavljeni ispod prometnica i javnih površina, nisu projektirani za rješavanje problema bujičnih poplava, već za upravljanje oborinskim vodama tijekom normalnih kišnih epizoda. Bujične poplave često nastaju uslijed oborina koje višestruko premašuju količine za koje su sustavi odvodnje dimenzionirani.’, tumači ovaj profesor ukazujući kako problem postaje ozbiljniji zbog pretjerane betonizacije, neplanske urbanizacije, krčenja šuma…

‘Ako vegetaciju zamijenimo asfaltom i betonom, količina oborina koja otječe površinski s toga područja, povećava se i do nekoliko puta. To ne znači da ne treba graditi, ali treba biti svjestan da svaki takav zahvat u prostoru mijenja količinu i dinamiku površinskog otjecanja oborina. Zato je potrebno provesti odgovarajuće mjere kako bi se hidrološke karakteristike vratile u prvotno stanje’, ukazuje na pretjerano krčenje šuma Krvavica te sažima:

‘Kada velike količine vode dospiju u urbana područja, već je kasno za reakciju’.

Kako vegetacija utječe na bujične poplave?

Vegetacija igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od bujičnih poplava jer doprinosi infiltraciji vode i umanjenju površinskog otjecanja.

‘Vegetacija, a posebno šumovita, pospješuje upijanje oborine u tlo, čime se smanjuje količina vode koja otječe površinski. Gusta vegetacija također zadržava oborine i usporava njihovo dospijevanje do tla, ali ga istovremeno stabilizira te sprječava eroziju. Korijenje biljaka učvršćuje tlo, dok vegetacija pomaže zadržavanju nanosa, sprječavajući njegov ulazak u rijeke i potoke, čime se smanjuje rizik od poplava’, objašnjava.

Cilj je, ističe, rješavati otjecanje oborinskih voda na razini cijelog sliva jer se tako oborine usporavaju, zadržavaju i postupno infiltriraju ili ispuštaju na više lokacija. Na taj se način minimalizira količina i brzina površinske vode što se postiže različitim metodama uključujući tradicionalna rješenja poput retencija, ali i ona suvremenija prirodna s višestrukim hidrološkim i ekološkim funkcijama poput bioretencija, kišnih vrtova i infiltracijskih jaraka.

Ključan je korak i uključivanje građevinske struke, posebice hidrotehničara i hidrologa u proces prostornog planiranja.

‘S napretkom tehnologije, danas je moguće precizno izraditi karte rizika od poplava ne samo za rijeke, već i za poplave uzrokovane površinskim otjecanjem jakih oborina, odnosno bujične poplave. Ove karte mogu se integrirati u prostorne planove kako bi se učinkovito upravljalo slivom. To uključuje očuvanje zelenih površina koje zadržavaju, usporavaju i infiltriraju oborinske vode te definiranje koridora za glavne tokove otjecanja ili privremenog zadržavanja, koji moraju ostati slobodni od gradnje kako bi se ublažile posljedice poplava. Jedna od najvećih pogrešaka je zatvaranje postojećih bujičnih korita u cjevovodne sustave. Premašenje kapaciteta cjevovoda može uzrokovati znatno ozbiljnije posljedice nego premašenje kapaciteta otvorenih bujičnih vodotoka.’, ukazuje na probleme Krvavica.

Sustavi za rano upozoravanje

U Hrvatskoj postoje sustavi za rano upozoravanje na opasne meteoreološke pojave i visoke vodostaje velikih rijeka, ali se oni, smatra, mogu unaprijediti kombiniranjem modela koji prognoziraju površinsko otjecanje vode te detektiraju glavne tokove i poplavljena područja.

‘Uz razvoj sustava ranog upozoravanja, ključna je i priprema, odnosno edukacija stanovništva na ovakve događaje’, kaže riječki profesor.

Iako u Europi i svijetu ima puno dobrih primjera integralnog rješavanja sustava odvodnje oborinskih voda, u Hrvatskoj je, dodaje, takav pristup još uvijek relativno rijedak.

‘Grad Pula prošle je godine nagrađen Adriatic Adaptation Award za kišne vrtove, u sklopu Interreg projekta prilagodbe klimatskim promjenama Create. Nagrađeni su za uspješnu implementaciju kišnih vrtova i infiltracijskih sustava koji koriste prirodne strukture za zaštitu od poplava tijekom obilnih kiša, rasterećuju mješovite sustave odvodnje i prihranjuju podzemne vode’, istaknuo je izvanredni profesor s Građevinskog fakulteta u Rijeci Nino Krvavica.