Studija deplinofikacije Hrvatske: Može stvoriti 10 tisuća radnih mjesta godišnje

Pokazala je to Socijalna analiza Studija deplinofikacije RH do 2035., odnosno procesa zamjene plina, koju je danas predstavila Zelena akcija.

Konferenciju, nazvanu ‘Socijalni aspekti napuštanja do 2035.’, otvorila je Marija Mileta iz Zelene akcije istaknuvši kako je cilj analize bio realno sagledati koje su moguće posljedice za građanke i građane ako se tranzicija ne provede pravedno.

‘Ono što mi kao Zelena akcija ne zagovaramo i ne želimo jest da dođe samo do zamjene tehnologije – fosilna goriva na obnovljive izvore (OIE) – a da se nastavi ekstraktivistički i izrabljivački model istih korporacija, odnosno, da se samo prebacimo na zeleni kapitalizam’.

Dodala je kako je tranzicija s plina na OIE do 2035. moguća i tehnološki i financijski, što je pokazala Studija deplinofikacije, no ono što fali jest politička volja.

‘Nažalost, to se opet potvrdilo neodazivanjem Ministarstva gospodarstva, ali i Ministarstva zaštite okoliša, na današnju konferenciju’. 

Dr.sc. Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, autorica analize, naglasila je kako je nužna ciljana financijska pomoć za prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti, koja uzima u obzir regionalne razlike i razlike između sela i grada te financijske kapacitete kućanstava.

Na konferenciji su gostovale i Ana Pavičić Kaselj, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i  Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata gospodarstva – SING u sklopu INA Grupe. 

Pavičić Keselj je istaknula kako bi se dekarbonizacija i prilagodba na klimatske promjene trebale desiti u velikoj mjeri do 2030. godine., a 2035. je realna godina.

‘Ne možemo se skroz maknuti s plina, ali se možemo razviti u različitim smjerovima – solari, dizalice topline itd. Zagreb leži na geotermalnim izvorima, nešto je dano u državnu koncesiju, ali želimo raditi i naša geotermalna istraživanja i to će nam biti prioritet u sljedećem razdoblju’.

S druge strane je komentirala kako je teško imati konstruktivan razgovor o ovim temama s državom.

Prekvalifikacija i doškolovanje

Pipunić je rekla kako u svom programu imaju stavku koja se odnosi na prekvalifikaciju i doškolovanje te kako je sindikat radnicima spreman u tome pomoći. 

‘Naši članovi bi se trebali prekvalificirati, a to nije lako za ljude koji se s nekim poslom bave 20 do 25 godina. Tranzicija treba biti uključiva’. Na pitanje o suradnji, rekla je kako tu vidi civilno društvo koje može dati pogled iz vana.

Boromisa je u prezentaciji analize naglasila kako bi deplinofikacija mogla, u konzervativnoj procjeni, dovesti do stvaranja 10.000 radnih mjesta godišnje. Posebno je značajan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta i smanjivanje siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj koja je najugroženija. Također je rekla da postoji manjak sustavne koordinacije između različitih tijela na nacionalnoj razini, posebno resora energetike i socijalnih politika.

‘Proces je manjkav, institucije nemaju kapaciteta, a vjerojatno su podložni i utjecaju lobija’.

S druge strane, kazala je kako lokalne zajednice mogu napraviti dosta.

Mileta je naglasila da Zelena akcija želi ući u dijalog s radnicima, sindikatima, onima na margini i onima van zagrebačkog centra moći, ruralnim krajevima koji su često zanemareni i ova je konferencija prava i prva prilika za to.

‘Želimo jasno iskomunicirati da namjera tzv. zelene tranzicije, i time naša, nije nikome ništa uzeti, naprotiv, želimo da se omogući bolji život ljudima. Želimo da se sustav transformira na način da bude bolje svima’.