Svašta smo čuli o mogućnostima 5G mreže, a sad istražujemo kakav potencijal ima u kontekstu održivosti

Živimo u prilično uzbudljivim vremenima čiji je potencijal gotovo nemjerljive snage, a sve to zahvaljujući tehnološkom napretku bez kojeg ništa od komfora u kojem živimo ne bi bilo čak niti zamislivo. Znamo da ste za ovu vijest čuli i vjerojatno je pročitali, ali ovih dana svjedočimo prvim komercijalnim izletima u svemir! Letovima u svemir kao razonodu za obično građanstvo. Većina nas još pred koju godinu to ne bi prihvatila čak niti kao znanstvenu fantastiku.

No, svijet se ubrzano mijenja. I to u apsolutno svim segmentima. U vrlo opipljivoj budućnosti naši će se životi promijeniti iz korijena – promijenit će se načini na koje radimo, kupujemo, putujemo… načini na koje živimo. I to uvelike zahvaljujući inovacijama koje će omogućiti ili već omogućuje 5G tehnologija. „Riječ smart će postati svakodnevni segment svega što nas okružuje, a smart ne znači ništa više doli toga da smanjujemo ljudski upliv na neke stvari, a neporeciva činjenica je da ljudi jednostavno više griješe od strojeva. Pojmovi poput umjetne inteligencije će se sve češće koristiti u svakodnevnoj uporabi“, rekla nam je Nataša Malić, jedna od vodećih stručnjakinja kad je u pitanju 5G tehnologija.

„A u svemu tome će biti ključna i pametnija uporaba dronova čiji će puni spektar mogućnosti tek zahvaljujući 5G tehnologiji doći do izražaja“, nastavlja stručnjakinja koja u Hrvatskom Telekomu predvodi jedan od teamova zaduženih za ovu revolucionarnu tehnologiju. „Recimo, imate prometnu nesreću kojom je zahvaćeno veliko područje. Vi bez da dignete dron uopće ne možete vidjeti pune razmjere te nesreće. I nije više ideja da do tih informacija koje dron prikupi dođete tek kad ga spustite na zemlju , skinete informacije i pošaljete ih na obradu, nego da te informacije – koje su ključne za što brže djelovanje – dobivate iz sekunde u sekundu dok dron u zraku obavlja svoj zadatak.“

Idući primjer primjene ove mreže odnosi se na medicinu. U budućnosti će se zahvaljujući 5G tehnologiji promijeniti način na koji liječnik pregledava pacijenta. Uskoro više neće biti potrebno ići fizički u ambulantu, nego će se zbog goleme propusnosti mreže koja je potrebna da bi se razmijenila ta golema količina informacija potrebna za dijagnozu pregledi moći obavljati na daljinu.

„Zar ne bi bilo divno da učenici umjesto iz knjiga mogu učiti kroz žive slike“, s neskrivenim će ushićenjem naša sugovornica. „5G mreža će omogućiti veću dostupnost uporabe virtualne i proširene stvarnosti što će se moći koristiti i u edukativne svrhe. Recimo, kad učite o nekoj bitci. Ne bi li učenici stvari bolje upamtili da vide što se i kako se nešto događalo, nego da o tome čitaju iz knjiga“, pita se naša sugovornica. „Fokus generacija koje dolaze se sve brže mijenja. Dok su naše generacije učile kroz riječi, ove koje dolaze uče kroz slike, kroz vizualno imersive iskustvo. Spektar mogućnosti ove mreže je stvarno neograničen, samo mu je mašta granica.“

Znanje je moć

Ono što je pritom izrazito važno naglasiti, ističe Malić, jest važnost populacije za mogućnosti neke tehnologije. 5G može imati nevjerojatan potencijal, kao uostalom i bilo koja druga nova tehnologija koja se razvija, ali samo o čovjeku, njegovim potrebama i idejama ovisi koliko će se tog potencijala stvarno iskoristiti. „Živimo u vremenu kad većina nas u bežičnim mrežama svakodnevno koristi različite unlimited tarife, streaming servise, tehnologije kao što su AR i VR…“, objašnjava nam važnost ove mreže Nataša Malić. „Sve to stvara određeno opterećenje na mrežu koje se manifestira tako što korisnik, kad se nađe na nekom prostoru gdje kapacitet mreže nije dovoljan, to opterećenje osjeti u sporom radu usluge. 5G u takvim situacijama čini golemu razliku“, najavljuje.

„Količina spektra koju smo uveli u 5G komercijalni rad veća je  od ukupne količine čitavog spektra koju smo imali u 2G, 3G i 4G mreži. To znači da ovom mrežom udvostručujemo spektar kojim nudimo usluge. Drugim riječima, na mjestima gdje smo podigli 5G korisnik dobiva garanciju puno kvalitetnijih korisničkih brzina da bi mu sve aplikacije radile. To će se posebice osjetiti na mjestima gdje nas se okuplja jako puno, a koja trenutačno zbog ove situacije nisu u fokusu kao što su to stadioni ili koncerti. Svi smo se našli u situaciji kad s mjesta na kojima je okupljeno mnogo ljudi ne možemo poslati čak niti WhatsApp. S ovom će se mrežom to promijeniti. Bolje performanse mobilnih aplikacija su, dakle, prvi aspekt benefita 5G mreže“, otkriva nam naša sugovornica.

No, daleko od toga da tu priča staje. Ova mreža većini nas običnih malih ljudi donosi i mnogo dalekosežnije prednosti koje će se itekako odraziti na kvalitetu naših života – kako privatnih, tako i poslovnih. I to ne samo kad je riječ o korisnicima mobilnih uređaja. „Drugi aspekt benefita ove mreže odnosi se na pružanje usluga fiksnim korisnicima kroz mobilnu mrežu. To znači da će korisnicima koji su na niskim brzinama na bakru, 5G moći kroz mobilnu mrežu ponuditi nemjerljivo veće brzine interneta koje dostižu brzinu i 100 Mb/s. To je usluga koju u komercijalni rad planiramo pustiti do kraja godine, a korisniku će omogućiti da kroz mobilnu mrežu uživa prednosti ravne optičkoj infrastrukturi“, objašnjava nam Nataša.

Najvažniji, a većini ljudi vjerojatno i najnerazumljiviji dio revolucionarne snage ove mreže, odnosi se na internet stvari ili IoT. „Dosadašnje su mreže na tom području imale dosta ograničen doseg mogućnosti broja uređaja koji istovremeno mogu slati i primati informacije putem mreže kao što je to 2G. Uvođenjem 5G mreže sada će milijuni IoT uređaja na kvadratnom kilometru moći koristiti prednosti ove tehnologije. Samo je mašta granica jer će zahvaljujući 5G mreži ogromni sustavi moći istovremeno raditi unutar iste mreže što će posredno omogućiti bolju funkcionalnost niza različitih sustava uključujući i one najkompleksnije za koje je potrebna analiza velike količine informacija u kratkom vremenu odaziva. Recimo, bolja regulacija prometa, precizni rad robota koji operiraju na daljinu, efikasniji rad na proizvodnim trakama u tvornicama…“, objašnjava nam naša sugovornica.

Mreža za zeleniju budućnost

I upravo nas to dovodi do jednog od ključnih segmenata ove tehnologije o kojem se nerijetko premalo govori – pitanja o tome kakve veze 5G ima s održivosti i zelenom tranzicijom. U vremenu u kojem živimo upravo segment održivosti dobiva na sve većem značaju. Nataša nam je ponudila vrlo razumljiv odgovor na ovo inače dosta komplicirano pitanje. „Evo jednog primjera s kojim se većina nas susrela tijekom proteklih mjeseci – rad od kuće. Zahvaljujući mogućnostima ove tehnologije koja ljudima omogućuje da rade na daljinu, da svakodnevno ne koriste prometala kako bi stigli od točke A do točke B, se, osim što štedimo na vremenu koje provodimo u gužvama, značajno smanjuje emisija stakleničkih plinova. Manje se putuje na službena putovanja, a prisjetimo se da je avionski promet jedan od najvećih zagađivača okoliša. Kvalitetna i stabilna mreža, dakle, smanjuje potrebu da se fizički putuje što direktno utječe na emisiju CO2.“

No, to je tek početak ove priče koji je većini nas najbliži. Drugi aspekt održivosti ove tehnologije se odnosi na faktor smarta. Recimo, smart city. Zašto bi javne svjetiljke gorjele kad nema nikoga na ulici, pita nas naša sugovornica. „One se mogu upaliti kad senzori osjete da se netko približava. Ista je stvar i s prometom. Zahvaljujući ovoj tehnologiji promet se može preusmjeravati s točki gdje je sustav registrirao veliku koncentraciju zagađivača u zraku“, nastavlja ona.

„Troškovi održavanja su također nešto što je većini firmi danas itekako bitno. Evo jednog primjera iz agronomije. Zahvaljujući onim dronovima o kojima sam pričala ranije danas više traktori ne moraju prevaljivati kilometre i kilometre kako bi se detektirala neka mjesta na kojima treba dodatno gnojivo i navodnjavanje. Zahvaljujući kombiniranoj upotrebi tehnologije može se djelovati vrlo usmjereno što značajno smanjuje troškove održavanja, a istovremeno utječe i na emisiju stakleničkih plinova, ali i na količinu vode koja se troši kao i na količinu različitih kemijskih supstanci koje se istovaruju u okoliš. Možda je to indirektni obol zelenom i održivom, ali itekako jest jedan od doprinosa održivosti tehnologije o kojoj razgovaramo“, ističe Nataša.

Optimalni alat za zelenu tranziciju

Ponukani razgovorom s našom sugovornicom, istražili smo u kojim su razvojnim fazama neke od ideja o kojima nam je govorila te na koji će se način odraziti na borbu protiv klimatskih promjena. Krenimo s prometom, koji se nameće kao najočitija polazišna točka. Kompanija Metro21 razvila je, primjerice, pametni signalni sustav za kontrolu prometa koja koristiti kamere i radar kako bi u stvarnom vremenu reagirala na promjene prometnih uvjeta. Zahvaljujući ovom alatu emisija stakleničkih plinova je, na mjestima gdje se Surtrac primjenjuje, smanjena za 20 posto.

Agronomija, još jedna teme koje smo se dotakli kroz razgovor s Natašom, drugo je veliko područje na koje će se 5G odraziti iz perspektive održivosti. Jeste li, recimo, znali, da se u agronomski razvijenim zemljama čak 80 posto vode troši upravo na poljoprivredu? Zahvaljujući pametnim sustavima kontrole potrošnje vode s ovim ćemo vrijednim resursom uskoro raspolagati mnogo racionalnije, a zahvaljujući 5G mreži ti će sustavi biti mnogo pristupačniji i još efikasniji.

A kad smo već kod proizvodnje hrane, možemo spomenuti i činjenicu što će se zahvaljujući 5G mreži mnogo bolje upravljati i tim sektorom. UN-ova agencija nadležna za hranu ističe da trenutačno zbog kombinacije loše kontrole i komunikacije unutar sustava propada čak trećina hrane. Trećina! Upotrebom smart tehnologija ubuduće će se mnogo preciznije računati što, kada, kako i gdje brati, kako bi se taj alarmantni postotak reducirao.

Osim toga, 5G mreža može doprinijeti i štednji energije i to pomoću senzora koji postaju ključni za nadzor potrošnje energije. Osim ulične rasvjete, modelu koji nam je Nataša približila ranije, ovaj se način optimizacije potrošnje energije može primijeniti i u bilo kojoj zgradi tako da se u stvarnom vremenu prate energetske potrebe određenog dijela zgrade te da se tim potrebama potrošnja energije smanjuje to u konačnici rezultira mnogo održivijim karbonskim otiskom zgrade.

Kako se čini, upravo je tehnologija koja se bazira na senzorima područje koje stručnjake koji se bave vezom održivosti i 5G tehnologije najviše uzbuđuje. U pitanju je golemi potencijal koji dosad, zbog nedostataka mreže, nije bio ostvariv. S komercijalizacijom 5G mreže se to mijenja. Govorimo o kontroli kanalizacijskih sustava, kontroli kvalitete zraka i vode. I to su samo primjeri u kojima se radi implementacije ovih tehnologija značajno uštedjelo. Samo je mašta, kako ističe naša sugovornica, granica koja koči mogućnosti ove tehnologije.

„U posljednje se vrijeme o ovoj temi stvarno puno priča. Sve je više kampanji koje govore o tome što 5G sve može“, zaključno će Nataša ističući da ipak postoji i mjesto za napredak. „Ono što u Hrvatskoj nedostaje je razvoj usluga koje nisu nužno vezane uz mobilne aplikacije. Recimo, sve ovo o čemu smo govorili maločas. Na tržištu zapravo još uvijek ne postoji dovoljno razumijevanje punog raspona mogućnosti ove mreže niti spremnost da se investira u razvoj novih usluga koje bi bile primjenjive u nekom poslovnom smislu. U svijetu je to, primjerice, potpuno drugačije. Amerika i Kina su što se upotrebe tehnologije tiče nemjerljivo naprednije, ali primjećujem da se u našem zapadno-europskom okruženju sve intenzivnije radi na razvoju i primjeni nekih novih poslovnih rješenja koja omogućuje 5G mreža, a koja donose promjenu ideje kako će im ova tehnologija pomoći u svakodnevnom radu“, završava Malić.