Svijet se zagrijava brže nego što se očekivalo: Znanstvenici sada misle da znaju zašto

Znanstvenici znaju da je izvanrednu toplinu potaknuo niz čimbenika, uglavnom onečišćenje koje zagrijava planet zbog izgaranja fosilnih goriva, te prirodne pojave poput El Niña . No oni sami po sebi nisu objasnili neuobičajeno brz porast temperature, piše CNN.

Nova studija objavljena u četvrtak u časopisu Science identificirala dio slagalice koji nedostaje – oblake.

Da budemo precizniji, prema istraživanju, nagli val zagrijavanja bio je pojačan zbog nedostatka nisko ležećih oblaka nad oceanima, što su rezultati koji mogu imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.

‘Svijet je potamnio’

Jednostavno rečeno, manje svijetlih, niskih oblaka znači da je planet ‘potamnio’, što mu omogućuje da apsorbira više sunčeve svjetlosti, rekao je Helge Goessling, autor studije i klimatski fizičar na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.

Taj se fenomen naziva ‘albedo’ i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju sunčevu energiju natrag u svemir.

Kako stoji u studiji, Zemljin ‘albedo’ opada od 1970-ih dijelom zbog otapanja svijetlog snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbiraju više sunčeve energije, zagrijavajući planet. Niski oblaci također doprinose ovom efektu jer odbijaju sunčevu svjetlost.

Znanstvenici su istražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je pad niske naoblake prošle godine smanjio albedo planeta na rekordno niske razine. Područja uključujući dijelove sjevernog Atlantskog oceana doživjela su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.

Prošla se godina uklapa u desetljeće dug pad niske naoblake, rekao je Goessling za CNN.

Složena zvijer

Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa. ‘Ovo je tako složena zvijer i tako ju je teško razumijet’, rekao je Goessling.

Vjeruje da je to vjerojatno rezultat kombinacije čimbenika. Prvi je smanjenje onečišćenja od transporta i to zbog propisa čiji je cilj smanjenje štetnih emisija sumpora u toj industriji. Iako su ti propisi doprinijeli ljudskom zdravlju, ova vrsta zagađenja također je pomogla u hlađenju planeta posvjetljivanjem oblaka.

Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjene oceanskih obrazaca, također su mogle pridonijeti. Ali Goessling ukazuje na treći, alarmantniji faktor: samo globalno zatopljenje.

Komplicirani krug

Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi. Kako se površina planeta zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući kompliciranu petlju u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zatopljenja, a njihov nestanak potom potiče daljnje zagrijavanje.

Ako se to dogodi, buduće projekcije zatopljenja mogle bi biti podcijenjene i ‘trebali bismo očekivati ​​prilično intenzivno zatopljenje u budućnosti’, rekao je Goessling.

Mark Zalinka, znanstvenik u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore koji nije bio uključen u studiju, rekao je da ‘činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu u priči ima smisla, jer oni u biti djeluju kao Zemljina zaštita od sunca.’

Male promjene u naoblaci mogu ‘drastično promijeniti Zemljin albedo’, rekao je za CNN.

‘Najveća glavobolja klimatske znanosti’

Oblaci se mogu činiti jednostavnima, čak i svakodnevnom pojavom, ali beskrajno su složeni i znanstvenici su još daleko od otkrivanja njihova ponašanja. Oni su ‘jedna od najvećih glavobolja’ u znanosti o klimi, rekao je Goessling.

Ali ključno je otkriti kako će oblaci reagirati na globalno zatopljenje, rekao je Zalkina. ‘To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema.’