Svjetski dan slonova: Moćna bića koja ljudi zlostavljaju i uništavaju
Cilj je Svjetskog dana slonova podići svijest javnosti o ugroženosti i nevoljama azijskih i afričkih jedinki. Ove fascinantne životinje trebaju što hitniju konkretnu zaštitu, a tu spada i odgovorni turizam.
Cilj je Svjetskog dana slonova podići svijest javnosti o ugroženosti i nevoljama azijskih i afričkih jedinki. Ove fascinantne životinje trebaju što hitniju konkretnu zaštitu, a tu spada i odgovorni turizam.
Slon je u hinduističkim i budističkim religijama simbol sreće i blagostanja. Predstavlja osim toga mudrost, dug život, izvrsnu memoriju i vitalnost, no također je moćno biće koje koristi svoju snagu za uklanjanje prepreka.
Zašto su tako izvanredni? Slonovi su među najinteligentnijim životinjama na planetu. Imaju velike mozgove i pokazuju širok raspon složenih ponašanja kao što su rješavanje problema, korištenje alata, samosvijest i emocionalna inteligencija.
Društvene su životinje koje uživaju u bliskom fizičkom kontaktu s članovima krda, uključujući dodirivanje surlama i naslanjanje jednih na druge. Iako ne mogu doslovno jedan drugoga zagrliti, omataju surle oko mlađih rođaka da bi ih umirili, a kako bi se pozdravili, surle isprepletu.
Slonovi tuguju i jedne su od rijetkih životinja sličnih ljudima po načinu žalovanja, što je vidljivo iz činjenice da odaju počast tijelima i kostima uginulih bližnjih. O tome govori dirljivi roman ‘One Amazing Elephant’ u kojem slonica Queenie Grace tuguje zbog gubitka svog trenera Billa.
Dokumentarac ‘The Elephant That Rescued The Girl’ pak prikazuje osmogodišnju djevojčicu Amber koja je preživjela plimni val zahvaljujući slonu Ning Nong. Amber je uživala u odmoru na Tajlandu kada ga je 2004. pogodio tsunami usmrtivši tada gotovo četvrt milijuna ljudi.
Ugroženost
Slonovi su ključni za planet jer značajno pridonose cjelovitosti ekosustava.
Pomažu u održavanju šumskih i savanskih prostora za druge vrste i važni su u održavanju bogate bioraznolikosti. Također su ”inženjeri” ekosustava jer krčeći staze kroz guste šume omogućuju prolaz drugim životinjama.
Djeluju na širenje šumskih područja pa su i borci protiv klimatskih promjena. Studije su pokazale da slonovi pomažu u zaštiti zdravlja šuma u središnjoj Africi raznošenjem sjemena drveća – u izmetu. Budući da lutaju prostranstvima, igraju ključnu ulogu u pošumljavanju.
Posljedice njihovog izumiranja bile bi ogromne. Ako bi nestali, ili bi im bilo onemogućeno slobodno kretanje unutar širokog ekosustava, ti bi prostori postali manje raznoliki, dok bi neki svjedočili kolapsu.
Azijski slonovi ugrožena su vrsta. Njihov je broj tijekom posljednje tri generacije pao za najmanje 50 posto i negativan trend se nastavlja.
Afrički slon
Slonovi su voljeni i poštovani od strane ljudi i kultura s raznih strana svijeta, no istovremeno i izrabljivani, što ih je danas dovelo na sam rub održivosti. Afrički šumski slon kritično je ugrožena vrsta, dok je afrički savanski slon ugrožena vrsta.
Bjelokost je cijenjenija od zlata, stoga je krivolov vrlo rasprostranjen. Pojedini izvori navode kako lovokradice usmrte stotinu slonova dnevno zbog kosti ili mesa, a staništa su, uslijed širenja urbanih sredina, sve skučenija.
Ministar divljine Bocvane zaprijetio je lani u ožujku da će 10.000 slonova poslati u londonski Hyde Park kako bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ‘okusiti život s njima’. Do toga je došlo nakon što je britanska vlada pokrenula mogućnost sprječavanja britanskih safari lovaca da uvoze trofeje.
Njemačka je izrazila sličnu mogućnost što je izazvalo još oštriju reakciju ove afričke države koja tvrdi da bi zabrana uvoza lovačkih trofeja bila ekonomski udarac za građane Bocvane – zbog smanjenja prihoda od safarija.
Kampanje za očuvanje rezultirale su porastom populacije slonova, a lov je vitalno sredstvo kontrole broja, izjavio je predsjednik Mokgweetsi Masisi za njemački dnevni list Bild.
Bocvana
Bocvana je 2014. uvela zabranu lova na trofeje, no pet godina kasnije tu je odluku poništila te je pod pritiskom lokalnih zajednica, koje ovise o prihodima od međunarodnih lovaca, počela izdavati godišnje kvote lova.
Rastuća populacija slonova podrazumijevala je da krda u zemlji izazivaju kaos, oštećuju domove, piju vodu iz cijevi, hrane se usjevima i gaze ljude do smrti.
‘Vrlo je lako sjediti u Berlinu i imati mišljenje o našim poslovima u Bocvani. Mi plaćamo cijenu za očuvanje ovih životinja za svijet’, rekao je Masisi za Bild.
Dodao je kako bi Nijemci trebali pokušati živjeti sa slonovima prije nego što nešto kažu. Budući njihov broj sada iznosi oko 130.000, smatra da to ‘nije šala’. Prema izvješću Humane Society International za 2021. godinu, Njemačka je najveći uvoznik trofeja afričkih slonova u Europskoj uniji.
Bocvana je dom najveće populacije ovih životinja na svijetu i već je poklonila 8000 jedinki Angoli te ponudila još 500 Mozambiku. ‘Željeli bismo ponuditi takav dar i Njemačkoj’, poručio je Masisi, dodajući da ‘ne bi prihvatio ne kao odgovor’.
Slamanje duha u ime turizma
Turistička industrija širom svijeta na različite načine koristi divlje životinje za zabavu. U Aziji se tako drže slonovi za aktivnosti poput jahanja, održavanja predstava, pranja životinja, hranjenja, izrade selfija i promatranja.
Jahanje slonova, predstave i aktivnosti izravnog kontakta, kao što je kupanje, popularne su turističke aktivnosti u Indiji, Šri Lanki, Vijetnamu, Laosu, Kambodži i posebno u Tajlandu.
Aktivisti ističu kako je praksa jahanja poseban oblik okrutnosti jer tijelo slona nije dizajnirano za jahanje – za razliku od konja koji je drugačije građen. Ova popularna turistička zabava nije samo etički problematična, već predstavlja i značajne rizike za životinje i turiste.
Unatoč tome što će neki tvrditi suprotno, ne postoji nešto poput odgovornog jahanja ili predstave sa slonovima koji u zatočeništvu prolaze kroz okrutni proces treniranja koji se naziva ‘slamanje’. Prilikom toga ih se fizički sputava, udara oštrim metalnim kukama te ih se lišava hrane i vode.
Slonovi pate kako bi ljudi uživali, a nakon što im je duh slomljen, između aktivnosti jahanja ili održavanja predstava, izolirani su i okovani. Sve je to duboko uznemirujuće i štetno za ova inteligentna i društvena bića.
Pitanje etičnosti
Lako je zaključiti kako ove fascinantne životinje ni u kom slučaju nisu prikladne za iskorištavanje u turističkoj industriji. Ne smiju se, naime, zanemariti njihova veličina, snaga i inteligencija.
Iskorištavanje slonova u turizmu rezultira brojnim nehumanim praksama, poput vezivanja lancima, spomenutog okrutnog treninga i oštrog kažnjavanja. Cilj je slomiti ova nježna stvorenja i učiniti ih podložnima ljudskim naredbama.
Zatočenost i izolacija – dok se slona sputava čvrstim konopcima ili lancima, podvrgava batinanju, udaranju kukama i bockanju kopljima, izgladnjivanju i stalnom psihičkom zlostavljanju – u konačnici čini slona pokornim i spremnim za korištenje u turističke svrhe.
Postoji li etički način jahanja slona? Ne postoji! Oni nisu stvoreni za jahanje jer im leđa nisu dizajnirana za nošenje velike težine! Ali, postoje drugi, etičniji načini interakcije.
Utočišta
Najetičniji način za vidjeti slonove u Tajlandu je promatranje izdaleka u njihovom prirodnom staništu jer, nažalost, ne postoji regulatorna agencija koja nadzire postupanje, niti postoji službeni postupak provjere kada se radi o procjeni etike utočišta.
Ovdje im se ipak pruža odgovarajuća njega i nude različite stimulacije koje aktiviraju veće dijelove njihova uma. U utočištu također imaju određenu autonomiju što im omogućuje da se osjećaju sigurnije i ponovno izgrade određenu razinu povjerenja.
Prema podacima na internetu, kada je u pitanju etički tretman umirovljenih/ spašenih slonova, prednjači utočište u Phuketu. Ne samo da ovdje slobodno šeću, već se i slobodno kupaju, a interakcija između turista i životinje dopuštena je samo u vrijeme hranjenja.
Jedna od najetičnijih avantura sa slonovima može se doživjeti u ‘Elephant Jungle Sanctuary’ gdje postoji mnogo prilika za njihovo promatranje izdaleka, budući da su parkovi razasuti u četiri tajlandske provincije, uključujući Chiang Mai, Pattayu, Koh Samui i Phuket.
Neetično utočište
Prava utočišta nikada ne kupuju, prodaju, trguju, uzgajaju, iskorištavaju ili profitiraju od životinja. Nikada ne koriste kuke niti ih kažnjavaju na druge načine i ne tjeraju jedinke koje prirodno izbjegavaju ljude u bliski kontakt s njima.
Kako znati jesu li slonovi sretni? Baš poput psa, kada slon zamahuje repom s jedne na drugu stranu i tako tjera muhe, sretan je. Čim se rep ukoči, obično ispružen u stranu, znači da je anksiozan. Nesretni slonovi također imaju specifične kretnje koje ukazuju na traume, a posebno su vidljive kod vezanih životinja.
Odgovorni turisti će prema tome slonove promatrati samo u njihovom prirodnom staništu ili na mjestima gdje su dobro tretirani te neće forsirati kontakt sa životinjama. Valja ipak konstantno imati na umu kako bliska interakcija sa slonovima može za posjetitelje predstavljati rizik.
(Autor: Blanka Kufner, foto: Gayan Sameera / Xinhua News / Profimedia)