no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Tajna inteligencije hobotnica: Isti geni kao kod ljudi?

12. prosinca 2022. • ~3 min

Poznato je da su hobotnice vrlo pametna bića sa sofisticiranom inteligencijom, a sada su znanstvenici otkrili trag koji bi mogao djelomično objasniti nevjerojatnu inteligenciju tih glavonožaca: njihovi geni imaju genetsku osobinu koja se može vidjeti i kod ljudi, otkriva nova studija. Tragovi koje su znanstvenici otkrili nazivaju se "skačući geni" ili transpozoni, a čine 45% ljudskog genoma. Geni koji skaču kratke su sekvence DNK sa sposobnošću kopiranja i "lijepljenja" na…

Poznato je da su hobotnice vrlo pametna bića sa sofisticiranom inteligencijom, a sada su znanstvenici otkrili trag koji bi mogao djelomično objasniti nevjerojatnu inteligenciju tih glavonožaca: njihovi geni imaju genetsku osobinu koja se može vidjeti i kod ljudi, otkriva nova studija.

Tragovi koje su znanstvenici otkrili nazivaju se “skačući geni” ili transpozoni, a čine 45% ljudskog genoma. Geni koji skaču kratke su sekvence DNK sa sposobnošću kopiranja i “lijepljenja” na drugo mjesto u genomu, a povezani su s evolucijom genoma kod više vrsta. Genetsko sekvencioniranje nedavno je otkrilo kako dvije vrste hobotnica, Octopus vulgaris i Octopus bimaculoides, također imaju genome koji su ispunjeni transpozonima. 

I kod ljudi i kod hobotnica, većina transpozona je u stanju mirovanja, ili su isključeni zbog mutacija, izvijestili su autori studije. Ali jedna vrsta transpozona kod ljudi, poznata kao Long Interspersed Nuclear Elements ili LINE, još uvijek može biti aktivna. Dokazi iz prethodnih studija sugeriraju da su LINE geni strogo regulirani od strane mozga, ali su još uvijek važni za učenje i za formiranje pamćenja u hipokampusu.

Kada su znanstvenici pomnije pogledali gene hobotnice koji su se mogli slobodno kopirati i lijepiti po genomu, otkrili su transpozone iz obitelji LINE. Ovaj je element bio aktivan u okomitom režnju hobotnice — dijelu mozga kod hobotnica koji je kritičan za učenje i funkcionalno je analogan ljudskom hipokampusu.  U novoj studiji istraživači su mjerili transkripciju jednog transpozona hobotnice u RNK i translaciju u protein, te su otkrili značajnu aktivnost u područjima mozga koja se odnose na tzv. plastičnost ponašanja, to jest kako organizmi mijenjaju svoje ponašanje kao odgovor na različite podražaje. 

Iako hobotnice nisu u bliskom srodstvu s kralježnjacima, one ipak pokazuju plastičnost u ponašanju koja je slična onoj kod kralješnjaka. Autori studije zato zaključuju kako ove životinje, poput sisavaca, imaju sposobnost kontinuirane prilagodbe i rješavanja problema, a ovaj dokaz ukazuje na to da bi sličnost mogla potjecati na genetskoj razini.

Budući da su geni za skakanje zajednički ljudima i hobotnicama, oni bi mogli biti dobri kandidati za buduća istraživanja inteligencije i načina na koji se ona razvija i razlikuje među jedinkama unutar vrste.

Međutim, budući da su hobotnice i ljudi kao vrste prilično udaljene na evolucijskom stablu života, moguće je da su aktivni LINE transpozoni u dvije skupine primjer konvergentne evolucije. To znači da je njihov doprinos inteligenciji evoluirao odvojeno u dvije loze, umjesto da potječe od zajedničkog pretka, izvijestili su znanstvenici.


Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.