Tigrovi imaju ključnu ulogu u ekosustavu, a evo koji su točno razlozi

Lako je promatrati jednu vrstu i zaboraviti snažan utjecaj koji određena skupina životinja ima na sve oko sebe. Biljke, životinje, stijene, minerali i voda čine ekosustave koji podržavaju sav život, uključujući ljude, a tigrovi su u središtu svega.

Na vrhu hranidbenog lanca, tigrovi igraju ključnu ulogu u kontroli populacije. Kao što znamo iz brojnih primjera drugih životinja, kada broj grabežljivaca padne, prekomjerno se poveća populacija njihovih lovina. U slučaju tigrova, oni drže populaciju papkara pod kontrolom. U pitanju su biljojedi s kopitima (npr. jeleni, vodeni bivoli, antilope i svinje) koji inače liše zemlju biljaka ako im se dopusti da postanu previše brojni. Bez biljaka sve umire, a ostale životinje u tom području ne mogu se natjecati. Tlo postaje nestabilno, erozija je velika i hranjiva baza se uklanja iz zemlje. Upravo je ovaj scenarij razlog zašto je ključno da zaštitimo tigrove. Nikad se ne radi o jednoj životinji, radi se o cijelom ekosustavu.

Štoviše, tigrovi su ključna točka u devet slivova u svojim staništima. Slivovi su područja koja okružuju vodena tijela i vode do njih. Budući da zdravlje cijelog područja izravno utječe na čistoću izvora vode na koje se oslanjaju životinje i ljudi. Devet slivova u krajolicima tigrova izravno se preklapaju s opskrbom vodom za 830 milijuna ljudi u Aziji, tako da je lako vidjeti kako spašavanje tigrova jednako koristi i ljudskoj populaciji.

Iako se čini da je njihov gubitak jednostavno dio životnog kruga, istina je da su prije svega ugroženi ljudskim djelovanjem. Stoga je na nama da tu štetu preokrenemo. Prema Svjetskom fondu za zaštitu prirode, predanost više zemalja oporavku tigrova započela je 2010., nazvana TX2, obećala je udvostručiti broj tigrova do 2022. Sada kada je Godina tigra ponovno ovdje, nismo vidjeli dvostruke brojke, ali njihovi napori počinju se isplaćivati ​​s populacijom u Indiji, Nepalu, Butanu, Rusiji i Kini koja ostaje stabilna ili se polako povećava.

Međutim, druge populacije su u krizi. Očito je krivolov veliki problem za tigrove, ali postoji puno više načina na koje ljudi umnožavaju dodatne izazove. Ceste, stambeni objekti i krčenje šuma za poljoprivredu i drvnu industriju samo su neki od načina na koje ljudi eliminiraju ili segmentiraju staništa tigrova.

Da bismo razumjeli utjecaj, moramo razumjeti životinju. Tigrovi su nekada napredovali s brojevima blizu 100.000 jedinki. Procjenjuje se da ih sada u divljini ima između 3.000 i 4.000. Ove životinje su uglavnom same te putuju i love same na golemim područjima. Prodiranjem ljudskih aktivnosti, tradicionalne zemlje su segmentirane razvojem i krčenjem šuma, oduzimajući procijenjenih 95% njihovih prijašnjih staništa.

Očuvanje ovog staništa ključno je za uspjeh tigrova, kao i nebrojenih drugih domaćih vrsta divljih životinja. Šume su ponori ugljika, što znači da povlače ogromne količine ugljika iz zraka. Zauzvrat, oni osiguravaju kisik koji udišemo. Procjenjuje se kako jedna šuma staništa tigra u Rusiji povuče 130 000 tona ugljika godišnje. To znači da troši emisije ugljika ekvivalentne onima koje proizvodi 25.000 vozila. To je samo jedan primjer koji naglašava kako je stanište tigrova stanište svih nas. Čak i ako izuzmemo tigrove iz jednadžbe, obnova i zaštita ovih golemih šuma moćan je alat u nastojanju da se preokrene globalno zatopljenje.

Klimatske promjene utječu na tigrove na vrlo specifičan način kroz porast razine vode. Sundarbans, područje gustih mangrova na granici između Bangladeša i Indije, dom je skupini tigrova prilagođenih jedinstvenoj ekologiji tog područja. To je jedino obalno stanište mangrovih tigrova na svijetu, a predviđa se kako će razine vode porasti do pola metra u sljedećih 50 godina te i mnoge druge vrste su ugrožene. Osim toga, bez ublažavanja učinaka klimatskih promjena u regiji, gubitak mangrova znači gubitak zaštite od olujnih udara i štete od vjetra.

Od zraka do vode, od šume do savane, tigrovi su nedvojbeno ključne vrste. Ljudski napori da se ponovno izgradi njihovo stanište i zaštiti ih od daljnjeg upada uravnotežuje ekosustav, smanjuje onečišćenje, poboljšava kvalitetu zraka i vode i povećava raznolikost u svakoj fazi.

Na svima nama je da obratimo pažnju kada je vrsta u krizi. Ključne vrste poput lososa na sjeverozapadu Tihog oceana, jaguara u Panami, koralja u oceanima i tigrova u Aziji sve su međusobno povezane u svijetu koji dijelimo i osjećamo u Hrvatskoj. 

Kako biste podržali zaštitu tigrova, pobrinite se da se vaš glas broji u stvarima koje ih se tiču, od krivolova do poljoprivrede i upravljanja šumama. Iz Hrvatske je teško sudjelovati u 

u masovnim pokretima za obnovu staništa u kojima žive, ali možete biti odgovoran turist. Također možete usvojiti tigra putem WWF-a ili donirajte sličnoj organizaciji. Također budite svjesni trgovine tigrom i izbjegavajte sve proizvode od tigra. Konačno, čak i smanjenje potrošnje papira i proizvoda od papira u vašem domu i uredu pomaže u očuvanju njihovog staništa i cijelog ekosustava.