Je li ovo uzrok toplinskog vala na Sredozemlju?

Ekstremni toplinski val koji je zahvatio Španjolsku, Portugal, Maroko i Alžir u travnju 2023. bio je “najmanje 100 puta vjerojatniji” zbog utjecaja klimatskih promjena, prema novoj studiji. 

Tijekom zadnjeg tjedna travnja temperature su porasle do 20°C više od normale u velikim dijelovima zapadnog Sredozemlja, dosegnuvši intenzitet tipičniji za sredinu ljeta. Temperature su premašile 40°C u dijelovima Maroka i Alžira. A u Španjolskoj su temperature dosegle 38,8°C u zračnoj luci Córdoba. 

U svojoj dosad najbrže izrađenoj studiji, usluga World Weather Attribution, koja je pokrenuta 2014., otkriva da je toplinski val bio do 3,5°C topliji nego što bi bio u svijetu bez klimatskih promjena. Studija dodaje da je, čak i u današnjoj klimi, toplinski val bio malo vjerojatan, s otprilike 0,25% šanse da se dogodi u određenoj godini. Tijekom posljednjeg tjedna travnja 2023., val “pregrijanog zraka” iz pustinje Sahare zahvatio je sjever prema Sredozemlju. Temperature su porasle do 20°C više od normale u velikim dijelovima Maroka, Alžira, Španjolske i Portugala, a mnogi lokalni travanjski temperaturni rekordi oboreni su i do 6°C.

Podaci o smrtnosti od toplinskog vala još nisu dostupni. Međutim, toplinski valovi u ranoj sezoni su obično posebno smrtonosni zbog nedostatka aklimatizacije stanovništva i manje pripremljenosti za toplinu.

Za mnoge zemlje zapadnog Mediterana, “ljetna” vrućina poslužila je za pogoršanje intenzivne višegodišnje suše, koja je već prijetila prinosima usjeva i sigurnosti vode.

Španjolska je zabilježila ispodprosječne količine padalina u posljednjih 36 mjeseci. Čak i prije nego što su nastupile najintenzivnije vrućine, 27% Španjolske već je bilo klasificirano u opasnosti zbog suše, a rezerve vode bile su na 50% nacionalnog kapaciteta.

Najtoplije trodnevno razdoblje u Sredozemnom toplinskom valu bilo je od 26. do 28. travnja. 

Kako bi stavili toplinski val u njegov povijesni kontekst, autori su analizirali vremenski niz podataka o temperaturi u mediteranskoj regiji. Otkrili su da je, čak i u današnjoj klimi, toplinski val neobičan, s “povratnim razdobljem” od jednog u 400 godina. To znači da toplinski val ove magnitude ima otprilike 0,25% šanse da se dogodi u bilo kojoj godini.

Sve više znanstvenih istraživanja se bavi takozvanoj atribuciji, istraživanju utjecaja klimatskih promjena na ekstremne vremenske događaje, kao što su toplinski valovi i suše. U ovoj studiji autori su istraživali utjecaj klimatskih promjena na ekstremne vrućine u zapadnom Sredozemlju tijekom trodnevnog razdoblja od 26. do 28. travnja.

Kako bi proveli studije atribucije, znanstvenici koriste modele za usporedbu svijeta kakav je danas s teoretskim svijetom bez utjecaja ljudske aktivnosti. Autori otkrivaju da su klimatske promjene učinile toplinski val barem 100 puta vjerojatnijim, s temperaturama do 3,5°C višima nego što bi bile bez klimatskih promjena. Dodaju da bi događaj bio “gotovo nemoguć” bez klimatskih promjena. Dodaju da bi, ako temperature nastave rasti i dosegnu 2°C iznad predindustrijskih temperatura, takav toplinski val bio još 1°C topliji.