Turistički kruzeri okreću se održivosti; brod veći od Eiffelovog tornja pokreće LNG
U rastućem sektoru u kojem su se najveći brodovi udvostručili od 2000. godine, raste pritisak da se krstarenja učine zelenijim i održivijim načinom putovanja
U rastućem sektoru u kojem su se najveći brodovi udvostručili od 2000. godine, raste pritisak da se krstarenja učine zelenijim i održivijim načinom putovanja
Otrovna, prljava i jeftina tvar slična mulju poznata kao loživo ulje pokreće brodsku industriju od 1960-ih. Ono što je možda manje poznato jest da se ta ista tvar i danas koristi za pogon više od polovice brodova za krstarenje,što ono što mnogi odabiru kao alternativu letenju, čini jednim od ekološki najštetnijih načina putovanja.
Dobra je vijest da industrija, pod pritiskom ekologa i novih propisa, usvaja nove tehnologije, dizajne za uštedu energije i proučava alternativna goriva.
No, mogu li se krstarenja, pogotovo brzinom kojom tržište raste, ikada smatrati ‘održivim’ načinom putovanja? I, s ciljnim datumom neto nule do 2050., dekarboniziraju li se dovoljno brzo?
Koliko je zeleno ljetovanje na krstarenju?
Iako sektor krstarenja čini maleni dio – samo 2% – pomorske industrije, brodovi rastu u veličini i broju. Kao rezultat toga, moraju učiniti više nego što čine sada prema održivosti, kaže Inesa Ulichina, službenica za održivi transport u skupini za kampanju Transport & Environment (T&E), piše The Guardian.
‘Dio razloga zašto se fokusiramo na brodove za krstarenje je taj što su blizu ljudi’, kaže ona. ‘Brodovi za krstarenje provode, proporcionalno, više vremena u luci nego drugi brodovi, osobito na netaknutim i prirodnim lokacijama gdje je utjecaj onečišćenja veći.’
Kritičari kažu da procvat krstarenja – broj brodova skočio je s 21 u 1970-ima na 515 danas, a najveći na svijetu su se udvostručili od 2000. – zamanjuje napore dekarbonizacije pojedinih linija i plovila. Studija koju je naručio panel na visokoj razini za održivo oceansko gospodarstvo zaključila je da je godišnje poboljšanje od 2% u intenzitetu ugljika o kojima su prijavile dvije vodeće kompanije za krstarenje posljednjih godina ‘poništena više puta’ očekivanim porastom od 6% do 7% putnički promet.
‘Ako pogledamo Europu, brodovi s najgorim emisijama su brodovi za krstarenje ili veliki trajekti’, kaže Ulichina.
Popis 20 najgorih europskih emitera ugljika, koji je sastavio T&E na temelju podataka koje zakon EU zahtijeva od brodova da prijave emisije ugljičnog dioksida, uključio je devet najvećih brodova za krstarenje, 10 trajekata i samo jedan teretni brod.
Prema Sintefu, europskoj istraživačkoj organizaciji, do 40% ukupne potrošnje energije broda za krstarenje čine ‘hotelske operacije’ – bazeni, toplice, saloni i restorani – na brodu.
Stoga nije iznenađujuće da su brodovi za krstarenje ispumpali 17% više ugljičnog dioksida 2022. nego što su to učinili 2019., prema T&E studiji, dok su emisije metana porasle 500% u istom razdoblju.
Trebamo li odabrati brod na drugu vrstu goriva?
Ranije ove godine, Icon of the Seas, brod za zabave s 20 paluba, 7600 putnika, bogat tematskim parkom, duži od Eiffelovog tornja, privukao je mnoštvo kad je porinut u Miamiju. Pokreće ga ukapljeni prirodni plin (LNG), koji njegov vlasnik, Royal Caribbean, opisuje kao ‘najčišće dostupno brodsko gorivo’. Još jedno plovilo slične veličine, Star of the Seas, slijedit će 2025. i treće 2027. – sve na LNG.
Samo 19 brodova ili 6,7% flote pokreće LNG, kaže Međunarodna udruga Cruise Lines (Clia), koja predstavlja 90% operatera u sektoru. Do 2028. porast će na 10%. Više od 15% bit će opremljeno baterijskim spremnikom, a 15% sposobnim za rad na metanol u sljedećih pet godina, prvi 2025. godine.
No ekolozi su upozorili da, iako LNG, fosilno gorivo, gori čišće od brodske nafte, postoji rizik da će brodovi na LNG ispuštati metan, snažan staklenički plin, u zrak. Bryan Comer, direktor Međunarodnog vijeća za čisti transport, američkog thinktanka, procjenjuje da korištenje LNG-a kao brodskog goriva emitira 120% više stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa od brodske nafte.
Marcie Keever, iz Friends of the Earth US, kaže da industrija ima povijest usvajanja ‘pogrešne’ tehnologije. Kada im je 2020. rečeno da smanje emisije sumpora u zrak, mnoge su tvrtke za krstarenje umjesto toga usvojile ‘pročišćivače’. To su sustavi ugrađeni u brodove za čišćenje ispušnih plinova – ali oni umjesto toga izbacuju kemikalije uklonjene iz ispušnih plinova izravno u more.
‘Oni [operatori krstarenja] govore o prelasku na druge vrste goriva, ali kada odluče koristiti LNG, zaključavaju tehnologiju koja uništava klimu’, kaže Keever. ‘Naše mišljenje trenutno je samo stanka. Nemojte usvajati sljedeću neuspješnu tehnologiju za klimu.’
Koje su tvrtke za krstarenja najbolje u pogledu održivosti?
Dok veća plovila (veća od 10 000 bruto tona) najviše pridonose, proizvodeći 90% ukupnih emisija stakleničkih plinova u sektoru, predvodnici u dekarbonizaciji obično su tvrtke s manjim plovilima.
Hurtigruten, tvrtka sa sjedištem u Norveškoj koja upravlja s tri mala broda s hibridnom tehnologijom, namjerava 2030. lansirati ‘SeaZero’, prvi električni brod za krstarenje bez klimatskih emisija.
‘Za ekspediciona krstarenja, neke od kompanija, poput Hurtigrutena, su te koje ulažu u baterije i plovila koja bi mogla biti održiva’, kaže Ulichina.
Hurtigrutenov cilj klimatski neutralnog broda do 2030. ima ‘puno ovisnosti’ Gerry Larsson-Fedde, glavni operativni direktor tvrtke, priznaje, poput toga hoće li tehnologija biti dovoljno zrela ili ne. ‘Odlučili smo se za baterije jer se tehnologija brzo razvija, što znači da možete dobiti sve više energije pohranjene na sve manje prostora, s manjom težinom.’
Jedan od najvećih izazova je kopnena infrastruktura, kaže. ‘Potrebno vam je puno električne energije u područjima punjenja i morate puniti prilično brzo.’
Sönke Diesener, iz njemačke nevladine organizacije Nature And Biodiversity Conservation Union, kaže da kapacitet baterije uvelike ovisi o mjestima koja brod posjećuje. ‘Ako [Hurtigruten] plove uz norvešku obalu, imaju infrastrukturu za prekrcaj baterija. Ali za brodove koji plove do Galápagosa ili Arktika, baterije bi bile preteške.’
To je jedan od razloga zašto se tvrtke za krstarenja usredotočuju na alternativna goriva za veće brodove.
Postoje tvrtke koje žele ići dalje – ali samo za manje, vrhunske brodove. Francuska tvrtka Polar, Selar, ima za cilj pokrenuti futuristički Captain Arctic, brod za polarne ekspedicije za 36 putnika koji koristi sunce, vodu i vjetar do 2026. Dizajn broda s ‘gotovo nultim emisijama’ ima jedra od 35 metara koja se uvlače poput švicarskog vojnog noža kada nisu potrebna.
Kako industrija želi ublažiti svoj utjecaj na klimu?
Clia kaže da njezini članovi kruzera ulažu u nove brodove i motore koji ‘omogućuju fleksibilnost goriva’. To znači da su uključili kapacitet za obnovljivi biodizel, zeleni metanol kada je dostupan i LNG. Podaci koje je objavila Međunarodna pomorska organizacija pokazuju da su kruzeri smanjili upotrebu loživog ulja sa 74% u 2019. na 57% danas.
Brodovi koji rade na LNG moći će se prebaciti na obnovljiva ‘nulta i gotovo nulta goriva’ kao što je bio ili sintetički LNG kada postane dostupan u velikom broju s malo ili bez modifikacije motora, kaže Clia.
Polovica svih brodova može se spojiti na kopneno napajanje, što je povećanje od 23% u odnosu na 2023. To će porasti na 76,5% do 2028. Međutim, samo 35 svjetskih luka (3% od ukupnog broja) ima vez za krstarenje s kopnenim napajanjem.
EU od sljedeće godine uvodi značajne kazne za plovidbu na prljavo gorivo, a postavila je i ciljeve za smanjenje stakleničkih plinova.