U Čileu otkriveno najstarije stablo na svijetu?
U jedno davno, davno vrijeme, kad buduće mjesto egipatskih piramida nije bilo ništa drugo nego vjetrom šibana pustinja, crnogorica zaklonjena u hladnoj, vlažnoj klisuri u Andama u Južnoj Americi polako se pružala prema nebu. Danas ovaj drevni div stoji u čileanskom Nacionalnom parku Alerce Costero i, prema novim procjenama, mogao bi preuzeti krunu kao najstarije stablo na svijetu. Ovo posebno dugovječno čudo prirode je patagonijski čempres (Fitzroya cupressoides), vrsta poznata…

U jedno davno, davno vrijeme, kad buduće mjesto egipatskih piramida nije bilo ništa drugo nego vjetrom šibana pustinja, crnogorica zaklonjena u hladnoj, vlažnoj klisuri u Andama u Južnoj Americi polako se pružala prema nebu. Danas ovaj drevni div stoji u čileanskom Nacionalnom parku Alerce Costero i, prema novim procjenama, mogao bi preuzeti krunu kao najstarije stablo na svijetu.
Ovo posebno dugovječno čudo prirode je patagonijski čempres (Fitzroya cupressoides), vrsta poznata po sporom rastu i iznimnoj veličini. Nazvano stablo Gran Abuelo (pradjed), visoko je gotovo 61 metar, ima deblo debljine 3,96 metara i ima opseg od 10,9 metara. Prema Jonathanu Barichivichu, čileanskom znanstveniku za zaštitu okoliša koji radi u Laboratoriju za klimu i okoliš u Parizu, stablo bi moglo biti staro do 5484 godine — što je starost koja bi zasjenila sadašnjeg rekordera, čekinjasti bor u istočnoj Kaliforniji, za više od 600 godina.
Dok su prethodna istraživanja o starosti Gran Abuela procijenila njegovu starost na više od 3600 godina, Barichivich je bio odlučan napraviti točnije mjerenje. Generacije njegove obitelji radile su na zaštiti vrste, uključujući i njegovog djeda, koji je prvi otkrio Gran Abuelo 1972.
Barichivich kaže kako je samo 28% stabla ostalo živo, od čega je većina u korijenju.
Godine 2020., neposredno prije nego što je pandemija zahvatila svijet, Barichivich i njegov kolega upotrijebili su bušilicu kako bi izvadili uzorak jezgre iz stabla. Ovaj proces, nazvan dendrokronologija, omogućuje istraživačima da prebroje pojedinačne godove prisutne u drvetu i točno procijene njegovu starost. Međutim, Gran Abuelo je toliko debeo da je tim uspio izlučiti samo uzorak od jednog metra dajući 2400 usko raspoređenih prstenova. Kako bi objasnili dio koji nedostaje, upotrijebili su statističko modeliranje kako bi simulirali stope rasta. Taj proces, koji je uključivao nekih 10 000 simulacija, doveo je do ukupne procjene od 5 484 godine, s 80% šanse da je drvo staro najmanje 5 000 godina.
Iako je ta procjena zapanjujuća, drugi znanstvenici na tom području zasad se suzdržavaju od potpunog proglašenja Gran Abuela najstarijim na svijetu. Čeka se recenzentski rad sa svim detaljima, nešto što Barichivich kaže da planira predati u nadolazećim mjesecima. Međutim, bez obzira na ishod, Barichivich kaže da nema sumnje da je Gran Abuelo drevni div koji zaslužuje i naše poštovanje i zaštitu tijekom desetljeća ili čak stoljeća života koji su mu preostali.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima.