no planet b tportal
menu
Sustainable planet

U Europi postoje milijuni brana, države ih se počinju rješavati. Razloga je više

11. ožujka 2024. • ~4 min

Milijuni brana dugo su blokirali europske plovne putove. Kako su mnoge od ovih umjetnih struktura sada već zastarjele, sve više ljudi zagovara njihovo rušenje da bi rijeke mogle slobodno teći.

Milijuni brana dugo su blokirali europske plovne putove. Kako su mnoge od ovih umjetnih struktura sada već zastarjele, sve više ljudi zagovara njihovo rušenje da bi rijeke mogle slobodno teći.

Mnoge brane diljem Europe bliže se kraju svog radnog vijeka, a slična situacija je i u SAD-u. Troškovi njihova održavanja često nadmašuju korist koju ljudi imaju od njih.

Postavlja se pitanje isplati li se održavati takve brane ili ih treba jednostavno srušiti, a argumenti za potonje rješenje sve su glasniji.

Tok rijeka u visokoindustrijaliziranim područjima poput Europe i SAD-a stoljećima je oblikovan po mjeri i potrebama čovjeka. Danas samo nešto više od trećine svjetskih rijeka duljih od 1000 kilometara slobodno teče cijelom svojom dužinom.

Izazvale niz problema

Brane su tijekom godina stvorile niz problema. Ne samo da uzrokuju pad bioraznolikosti, već sprečavaju protok hranjivih tvari i sedimenta, ometajući tako i ribarstvo i život ljudi koji ovise o njemu. Usto, kako brane zaustavljaju sediment, voda koja prođe kroz njih ima veliku erozivnu moć. Zbog njih se mijenjaju i razine vode u rijeci, utječući na vodonosnike u kojima se skladište podzemne vode.

Fragmentacija rijeka jedan je od pet glavnih krivaca za gubitak bioraznolikosti. Isprekidani tok nepovoljno utječe na temperaturu u vodi, što onda mijenja dinamiku hranjivih tvari.

Otežava se i razmnožavanje vrsta koje migriraju, posebice riba. Prema podacima s UN-ove klimatske konferencije COP28, u opasnosti od izumiranja je 25 posto vrsta slatkovodnih riba na svijetu, pri čemu njih 45 posto upravo zbog negativnog utjecaja brana.

Prema najnovijim istraživanjima, najmanje 1,2 milijuna barijera prekida tok rijeka u 36 europskih zemalja. Njih 68 posto manje je od dva metra. ‘Čak i barijere visine 20 centimetara mogu nepovoljno utjecati na kretanje nekih organizama’, kazao je za BBC Carlos Garcia de Leaniz, stručnjak za hidrobiologiju i koordinator prvog atlasa europskih riječnih barijera nazvanog Amber.

Prema podacima projekta Dam Removal Europe, trenutno je zastarjelo oko 150.000 europskih vodenih barijera. Zastarjele brane iziskuju više održavanja i veća je opasnost od njihova urušavanja. Pored toga, sve veći vremenski ekstremi, poput obilnih oborina, povećavaju rizik od prelijevanja vode.

Ne treba ukloniti sve brane

U 2022. uklonjeno je 325 brana u Europi, za 36 posto više nego godinu ranije. Međutim činjenica da one imaju negativan učinak na ekosustave ne znači da je zanemariva korist od hidroenergije.

‘Nitko ne govori o rušenju upotrebljivih brana. Problematične su one zastarjele, od kojih društvo više nema nikakve koristi’, ističe Garcia de Leaniz.

foto: FABRICE COFFRINI / AFP / PROFIMEDIA

Među europskim zemljama prednjači Španjolska, koja je u 2022. uklonila 133 brane, a slijede je Švedska i Francuska. Slobodan tok rijeka jedna je i od središnjih točaka europskog Zakona o obnovi prirode. Krajem 2023. države članice EU-a postigle su privremeni sporazum kojim su se obvezale ukloniti umjetne barijere da bi se postigao cilj od 25.000 kilometara slobodnog toka do 2030.

Jedna od najvećih akcija riječne obnove u Europi bilo je uklanjanje dviju velikih brana u Francuskoj između 2019. i 2023., čime se otvorio 60 kilometara dug kontinuirani tok rijeke Selune u Normandiji. Brane koje su stavljene u pogon 1920-ih cijelo su stoljeće u potpunosti blokirale migraciju atlantskog lososa, lampuga i europskih jegulja.

Kako su se spremnici polako isušivali, sediment koji se nakupio iza brana iskoristio se za obnovu obala. Prema riječima voditelja projekta, vegetacija se na tom području jako brzo obnovila jer je sediment bio bogat hranjivim tvarima. Vegetacija je pak stabilizirala obale te stvorila hladovinu i sklonište za mnoge životinjske vrste.

(Autor: I.V., foto: FABRICE COFFRINI / AFP / PROFIMEDIA)