U kakvom je stanju planet? Pogledajte što kaže najnovije istraživanje
Zabilježen je pad od 73 posto u populacijama promatranih divljih životinja između 1970. i 2020. godine prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. godinu objavljenom u četvrtak
Zabilježen je pad od 73 posto u populacijama promatranih divljih životinja između 1970. i 2020. godine prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. godinu objavljenom u četvrtak
U četvrtak se održala konferencija na kojoj je predstavljen najnoviji globalni Izvještaj o stanju planeta u organizaciji WWF Adrije i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Svake dvije godine izvještava se o stanju planete još od 1970-ih godina, a kako su dvije godine od zadnjeg izvještaja prošle došlo je vrijeme se novi.
Konferenciju je službeno otvorila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković zahvalivši se svim prisutnim uzvanicima ističući važnost ove konferencije i probleme koje se prezentiralo uključujući onaj klimatskih promjena.
Vučković je naglasila kako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo natječaj u vrijednosti od 75 milijuna eura za ‘restauraciju travnjaka, vodotoka i briga rijeka’ referirajući se na krizno stanje Zemljine bioraznolikosti.
‘Ovo izvješće ne ukazuje samo na probleme nego i na načine na koje ih možemo riješiti’, kazala je Dunja Mazzocco Drvar, programska direktorica WWF Adrije.
U izvještaju se kroz pet kategorija govorilo o stanju u kojem se planet nalazi, a te kategorije obuhvaća mjerenje propadanja prirode, točne preokrete, globalne ciljeve i napredak, održiva rješenja, ostvarivanje ciljeva.
Prirodu gubimo u svim sustavima
Jedne od glavnih prijetnji tiču se gubitka i degradacije stanovništva, prekomjerno iskorištavanje resursa, invazivne vrste i bolesti i klimatske promjene i onečišćenja.
Populacija divljih životinja naglo je pala i to za 73 posto u zadnjih pedeset godina od kojih su slatkovodni sustavi doživjeli najveće gubitke od 85 posto, zatim ih prate kopneni sustavi s potresnih 69 posto, te morski sustavi koji su doživjeli najmanji pad od 57 posto.
Indeks živućeg planeta (LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta, uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5.495 vrsta od 1970. do 2020.
Najveću prijetnju populacijama divljih vrsta predstavljaju gubitak i degradacija staništa, za što WWF kao uzrok navodi ljudski prehrambeni sustav, te prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti.
‘Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95 posto’, kazala je Drvar.
Organizacija objašnjava da pad populacija divljih vrsta može biti rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava.
‘Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo, čisti zrak, vodu i zdravo tlo za hranu, i postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena’, ističe Drvar.
Primjer takvih prijelomnih točaka su potencijalni nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, a organizacija naglašava da oni ‘imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda’.
Zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, piše WWF, neke su se populacije stabilizirale ili povećale, poput planinskih gorila u planinama Virunga u istočnoj Africi, čiji se broj povećao za oko tri posto godišnje između 2010. i 2016. dok je u središnju Europu vraćen europski bizon.
Ti uspjesi nisu dovoljni
Unatoč međunarodnim sporazumima o očuvanju prirode poput Globalnog okvira za biološku raznolikost, Pariškog sporazuma ili ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Izvještaj o stanju planeta tvrdi da su nacionalne obveze i stanje na terenu ‘daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka’.
Tijekom narednih pet godina bit će potrebni veliki zajednički napori za rješavanje ‘dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu’, upozorava se u izvještaju.
Transformacija prehrambenih sustava
Kako se neizmjerno puno hrane baca prvi korak je smanjenje gubitaka i otpada hrane, nakon čega slijedi osiguravanje zdrave prehrane za sve.
Na proizvodnji i načinu na koji se proizvodi bitno je poraditi stoga je ključno proizvodnju učiniti održivom i pozitivnom za prirodu kako bi se istovremeno proizvelo dovoljno hrane, ali i dopustilo prirodi da se razvija.
Kako bi sve navedeno bilo izvedivo morale bi se povećati financijske potpore i poticanje dobrog upravljanja, uključujući i preusmjeravanje subvencija štetnih za okoliš.
Transformacija energetskih sustava
Staklenički plinovi po ovom su pitanju najproblematičniji i najopasniji stoga je nužan brz prelazak s fosilnih goriva kako bi se prepolovile emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, naglašava Drvar.
Plan je usmjeriti se na obnovljive izvore energije, udvostručiti energetsku učinkovitosti u sljedećih pet godina i modernizirati energetsku mrežu.
Transformacija financijskih sustava
Financijski sustav trebao bi se usmjeravati prema prirodi, klimi i održivom razvoju u cilju ostvarenja planova zaštite kompletnog planeta.
Financijski tokovi preusmjeravali bi se sa štetnih aktivnosti prema poslovnim modelima koji doprinose boljoj budućnosti kako za čovječanstvo tako i za Zemlju koja je njihov dom jer drugog doma ljudi nemaju.
Drvar naglašava kako ‘imamo pet godina da postavimo svijet na održivu putanju i počnemo obnavljati prirodu koju smo uništili’.