U kojim hrvatskim regijama ima najviše i najmanje sunčanih sati i što to znači za vaš budžet
Iako je općepoznato kako prekomjerno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može imati negativne posljedice, činjenica jest kako se radi o često neiskorištenom resursu koji nam donosi brojne benefite: od pogodovanja fizičkom i mentalnom zdravlju, preko poboljšanja turističke ponude do mogućnosti uštede na režijama.

Iako je općepoznato kako prekomjerno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može imati negativne posljedice, činjenica jest kako se radi o često neiskorištenom resursu koji nam donosi brojne benefite: od pogodovanja fizičkom i mentalnom zdravlju, preko poboljšanja turističke ponude do mogućnosti uštede na režijama.
Podiže raspoloženje i jača kosti
Izlaganje Suncu jedna je od osnovnih preporuka za osobe koje pate od depresije ili anksioznosti jer su istraživanja utvrdila kako potiče proizvodnju serotonina, poznatog i kao hormona sreće.
Osim podizanja raspoloženja, boravak na otvorenom i osunčanom prostoru dokazano nas čini smirenijima i fokusiranijima te efikasno djeluje na smanjenje stresa.

Preliminarna istraživanja pokazuju kako je jedan od razloga potencijalna sposobnost kože da stvara hormon sreće pa bi izlaganje suncu moglo biti jedan od najbržih načina za momentalnim podizanjem raspoloženja!
Isto tako, sunčeva svjetlost najprirodniji je resurs vitamina D te će već 5 do 10 minuta izlaganja gole kože Suncu tijekom dva do tri dana tjedno, pomoći će vašem tijelu u proizvodnji adekvatne količine ovog vitamina koji pomaže u očuvanju zdravlja zubi i kostiju, mozga i živčanog sustava te jačanju imuniteta.
Najsunčanije regije u Hrvatskoj
Kada je riječ o područjima u Hrvatskoj u kojima stanovnici uživaju u najviše sunčanih sati, očekivano se ističu regije u obalnom području. Konkretno, srednji i južni Jadran godišnje ima oko 2700 sati, dok je najkraće osunčavanje u Gorskoj Hrvatskoj.
Ono što utječe na stupanj insolacije (ukupnog vremena koje je područje bilo izravno obasjano sunčevim zrakama) jest dužina dana, naoblaka i eventualno postojanje okolnog reljefa koji i zaklanjao sunce. Upravo u tome leži uzrok manje osunčanosti Središnje Hrvatske.

Također, zbog česte magle tijekom zime, područja Središnje i Istočne Hrvatske ponekad u ovom periodu ostaju bez direktnog sunca čak 2-3 tjedna. Kao izuzetak ističu se područja Baranje, dok Ilok nosi titulu najsunčanijeg grada kontinentalne Hrvatske.
S obzirom na geografsku raznolikost Hrvatske, ne čudi što je i stupanj osunčanosti vrlo raznolik. Primjerice, naspram najsunčanijeg grada Hvara s prosječno 7,4 sunčana sata dnevno, Zagreb bilježi njih tek 4,9! Drugim riječima, Hvar je prosječno osunčan čak 60% vremena, dok stanovnici metropole u benefitima Sunca prosječno mogu uživati tek 40% vremena.

Kao zemlja koja se može pohvaliti s obiljem teritorija zavidne količine insolacije tijekom godine, Hrvatska ima sve preduvjete da iskorištavanjem ovog resursa doprinese okolišu, ekonomiji i društvu te postane lider u korištenju sunca kao izvora energije!
Značajne uštede na režijama
U doba kada režije i mjesečni troškovi nezaustavljivo rastu, sve je više onih koji kreću u potragu za dugoročnim rješenjima koja će im, uz određena ulaganja, dugoročno donijeti osjetnu uštedu. Jedan od popularnijih načina jest ugradnja solarnih panela koja koriste sunčevu energiju, a za to postoji nekoliko dobrih razloga.
Pojedina istraživanja utvrdila su kako je prosječno četveročlano kućanstvo u 2022. godini trošilo između 3500 i 4500 kWh električne energije godišnje, s godišnjim iznosom režija između 500 i 650 eura. Uz aktualni porast davanja za struju i plin, ovaj iznos značajno je narastao, a potraga za isplativijim rješenjima za mnoge je postala nužnost.

Kroz proteklo desetljeće kao jedna od najboljih investicija pokazali su se solarni paneli jer prema izračunima stručnjaka na potpuni povrat njihove investicije prosječno treba čekati tek sedam godina.
Računica je jednostavna – uz projekciju optimalne elektrane godišnje se uštedi oko 1500 eura uslijed smanjenih režija za struju koja se koristi samo zimi kada nema sunčeve svjetlosti.
Jedan od načina na koji možete dodatno uštedjeti jest i kroz nagradni natječaj RBA ‘2030. je danas’ u kojem možete osvojiti 2500 eura za sufinanciranje ugradnje solarne elektrane.
Cilj nagradnog natječaja ‘2030. je danas’ je povećati razumijevanje o društvenoj i
okolišnoj vrijednosti solarne energije. Tema ovogodišnjeg natječaja su ‘sunčani’ gradovi, a
sve o uvjetima sudjelovanja pročitajte OVDJE.

Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s RBA - Raiffeisenbank Hrvatska.