Sustainable planet

Uklanjanje barijere s Bijele rijeke: Hrvatska korak bliže rijekama slobodnog toka

• 31. listopada 2023. • ~2 min

Preko 1,2 milijuna barijera prekida slobodan tok europskih rijeka, a više od 156 000 njih je zastarjelo. Jedna od brojnih štetnih posljedica je značajan gubitak bioraznolikosti. Dokaz tome je izvještaj koji govori o padu populacija slatkovodnih migratornih riba u Europi za čak 93%. Uz značajan ekološki utjecaj, zastarjele barijere prijete i ljudskoj sigurnosti. Kako dosežu kraj svog životnog vijeka, tako se povećava rizik od njihovog urušavanja. Nedavni primjeri opasnosti za ljude su urušavanje dviju barijera u Libiji prošlog mjeseca ili djelomično pucanje barijere u Norveškoj tijekom ljeta.

Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji, poput poplava, pridonose većem riziku od urušavanja zastarjelih barijera. Najučinkovitiji način je – njihovo uklanjanje. Posljednji godišnji izvještaj Dam Removal Europe potvrđuje da je uklanjanje barijera učinkovit alat za obnovu prirode prikazujući rekordan broj prijavljenih uklonjenih barijera već drugu godinu zaredom.

Kako bi zaštitila i naše rijeke, regionalna podružnica svjetske organizacija za zaštitu prirode – WWF Adria uključila se u inicijativu uklanjanja barijera diljem Europe Dam Removal Europe (DRE), koju je inicirala Svjetska zaklada za migraciju riba (WFMF). Naša regija se može pohvaliti nekima od posljednjih rijeka slobodnog toka, no neodržive aktivnosti poput gradnje malih hidroelektrana pretvaraju ih u mrtve kanale. Glavni je cilj ubrzati uklanjanje barijera u regiji.

‘Naš je cilj u Hrvatskoj ukloniti što veći broj barijera a krenut ćemo od u Nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje Park već dugi niz godina radi na uklanjanju barijera s Bijele rijeke, poručila je Matea Jarak iz WWF Adrije.

‘Park će, u suradnji s WWF-om, na proljeće ukloniti osam postojećih, ali nefunkcionalnih barijera čime će se osigurati njezin neprekinuti tok i omogućiti sigurna migracija ugroženoj vrsti slatkovodnih riba – dunavskoj pastrvi. Tako će se doprinijeti očuvanju Plitvičkih jezera koja su ne samo naše nacionalno blago, već i UNESCO-va baština’, poručuje Kazimir Miculinić iz NP Plitvička jezera.

Svi navedeni rezultati trebali bi dovesti do uklanjanja većeg broja zastarjelih barijera u regiji i naknadne obnove rijeka jugoistočne Europe koje imaju veliku važnost za bioraznolikost.

Četiri pilot zemlje otvaraju put – Hrvatska, Grčka, Rumunjska i Slovačka, a očekuje se da će rezultati prijeći granice i proširiti se na susjedne zemlje. Projekt kreće u vrijeme donošenja Uredbe o obnovi prirode, a očekuje se da će entuzijazam stvoren oko te uredbe otvoriti vrata i koristima uklanjanja barijera za značajne promjene na jugoistoku Europe i šire.