no planet b tportal
menu
Food

Ultraprerađena hrana među uzrocima 2,7 milijuna preuranjenih smrti u Europi

12. lipnja 2024. • ~2 min

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od ultraprerađene hrane (UPF), alkohola, duhana i fosilnih goriva umire 2,7 milijuna ljudi svake godine diljem Europe.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od ultraprerađene hrane (UPF), alkohola, duhana i fosilnih goriva umire 2,7 milijuna ljudi svake godine diljem Europe.

Stručnjaci kažu da ‘moćne industrije’ potiču loše zdravlje i preuranjenu smrt jer se miješaju u vladine politike i napore da se smanje slučajevi raka, srčanih bolesti i dijabetesa.

WHO u novom izvješću poziva na ‘strogu regulaciju kako bi se smanjila moć industrije’ i poziva vlade da pokrenu zdravstvene politike koje industrija redovito ‘osporava, odgađa, slabi ili zaustavlja’.

WHO je izvijestio da ‘više od 7400 ljudi umire svaki dan’ u Europi zbog štetnih proizvoda i praksi ‘koje potiče komercijalna industrija’.

‘Ovi komercijalni proizvodi uzrok su 24 posto svih smrtnih slučajeva, uključujući veliku smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (51,4 posto) i raka (46,4 posto)’ rekao je WHO.

U izvješću se navodi da su industrije duhana, alkohola, ultraprerađene hrane i goriva u potpunosti ili djelomično odgovorne za 2,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europi.

U međuvremenu, globalna slika pokazuje da duhan, UPF, fosilna goriva i alkohol uzrokuju 19 milijuna smrti godišnje, ili 34 posto svih smrtnih slučajeva.

Nakon analize podataka, WHO je priopćio da je 1,15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europi uzrokovano pušenjem, 426.857 zbog alkohola, 117.290 zbog prehrane s visokim udjelom prerađenog mesa i 252.187 zbog prehrane s visokim udjelom soli.

Ove brojke čak ne uključuju slučajeve smrti uzrokovane pretilošću, visokim krvnim tlakom, visokim šećerom u krvi ili visokom razinom kolesterola, što je sve povezano s nezdravom prehranom, navodi se.

U izvješću se poziva vlade da prepoznaju taktike koje koristi industrija kao što su okrivljavanje pojedinaca, marketing, širenje dezinformacija, promocije na društvenim medijima, lobiranje i ‘potkopavanje znanosti’ poput financiranja istraživanja koja promiču njihove ciljeve.

(Hina, foto: / Wavebreak / Profimedia)