Veneciji se ne piše dobro, neće joj pomoći ni ‘čudotvorno rješenje’

Studiju su proveli stručnjaci Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) i analizirali podatke o porastu razine plime.

Venecija se već desetljećima bori sa sve češćim poplavama.

Sada postoji sustav barijera protiv poplava u njezinoj laguni, plitkom zatvorenom zaljevu od 550 km² u sjevernom Jadranskom moru koji okružuje Veneciju i njezine otoke, piše Euronews.

Ali to neće biti dovoljno da zaštiti grad od stalnog tonjenja i porasta razine mora.

Tim znanstvenika s INGV-a otkrio je da razina plime u venecijanskoj laguni raste brzinom od otprilike pola centimetra godišnje.

Točno povećanje varira u gradu od 4,22 milimetra na otoku Lido do 5 milimetara u Malamoccu. Podaci se temelje na statistikama koje je venecijanski centar za plimu i oseku prikupio u posljednjih 20 godina.

Istraživači su to kombinirali sa satelitskim podacima o slijeganju tla zabilježenim između 2008. i 2023. Studija je zaključila da će neka područja grada biti trajno pod vodom do 2150. godine.

Znanstvenici predviđaju da će dijelovi Piazze San Marco, najpoznatijeg trga u Veneciji, biti ispod 70 centimetara vode. Zapadna strana grada također će biti jedna od prvih pogođenih – to je jedno od najčešće plavljenih područja koje je potopljeno 58 puta između 2019. i 2023. godine.

‘Porast razine mora, osobito ako se lokalno ubrza slijeganjem, dovodi do sve ozbiljnije i raširenije obalne erozije, povlačenja plaža i morskih poplava s vrlo značajnim ekološkim i socioekonomskim učincima na stanovništvo’, rekao je istraživač INGV-a Marco Anzidei.

MOSE, sustav mobilnih barijera na ulazima u lagunu, sada je u funkciji – iako će proći 2025. prije nego što bude u potpunosti operativan. Vrata se podižu kada nastupe visoke plime i sprječavaju ulazak vode u lagunu i grad.

Međutim, ovo ‘čudesno rješenje’ je kratkoročno.

Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2021. predvidjelo je porast srednje regionalne razine mora do 2100. od 28-55 centimetara u njihovom najoptimističnijem scenariju globalnog zatopljenja – i 63-101 centimetar u najpesimističnijem scenariju.

Kao takve, mobilne barijere morale bi se podizati tako često da bi venecijanska lučka industrija propala, a laguna, koju ‘ispire’ plimna razmjena, postala bi smrdljiva močvara.

Grupa znanstvenika za okoliš sa Sveučilišta u Padovi umjesto toga se zalaže za veću zaštitu slanih močvara u laguni.

Oni su ključna zaštita od poplava jer djeluju kao tampon koji štiti grad od visokih plima i također su snažan ponor ugljika.