Vremenski ekstremi povećavaju rizik od katastrofa: Jedna stvar je sve značajnija

‘U osnovi, ako postoji veća šteta, netko je mora platiti’, rekao je Ernst Rauch, klimatski stručnjak iz Munich Re-a, velike kompanije za reosiguranje u Njemačkoj. Račun moraju platiti osiguravajuće kuće, država ili osoba koja je pretrpjela štetu.

Logika koja stoji iza osiguranja je da se mnogo ljudi upisuje, ali samo nekolicina trpi gubitke i prima naknadu. Međutim, ako sve veći broj ljudi bude pogođen gubicima, osiguravajuća će društva prenijeti rizik i povećati premije za nositelje osiguranja, piše Deutsche Welle (DW).

Kako su se neki prijašnji ekstremni događaji pokazali preskupima za pokrivanje, osiguravajuća društva su zauzvrat prenijela dio svog rizika na ono što je poznato kao reosiguravatelji. Munich Re je jedno od tih poduzeća. Proučava učinke klimatskih promjena oko 50 godina, promatrajući posljedice za vlastito poslovanje.

Što se događa kada klimatske promjene stvore toliko velike rizike da osiguravatelji više ne žele osiguravati pojedine dijelove svijeta ili pak moraju podići premije do te mjere da ih nitko nije voljan platiti?

Jedan takav primjer je State Farm. Velika osiguravajuća tvrtka prestala je prodavati police osiguranja u Kaliforniji, navodeći sve veći rizik od katastrofa, visoke troškove izgradnje i izazovno tržište reosiguranja u američkoj državi.

Osiguravajuća društva su tijekom proteklih desetljeća u Kaliforniji morala pokrivati ​​između 1 i 3 milijarde dolara štete godišnje, rekao je Rauch za DW. Ovih su dana, međutim, godišnja osiguranja skočila na više od 10 milijardi dolara, dodao je.

Globalna šteta stotinu milijardi dolara

I druge dijelove svijeta pogodile su sve ekstremnije vremenske prilike koje uzrokuju ozbiljna razaranja, a Njemačka nije iznimka. Doživljava poplave, oluje, suše i požare. Njemačka meteorološka služba upozorila je da će ovakvi ekstremni događaji biti sve češći, što će rezultirati još većim razaranjima, pogađajući sve više ljudi.

‘Iznos osigurane štete uzrokovane prirodnim katastrofama sada godišnje iznosi oko 100 milijardi dolara diljem svijeta’, rekao je Rauch za DW. ‘Osamdeset do 90% tih šteta povezano je s vremenskim prilikama.’

Sve veći iznos štete samo je djelomično rezultat sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda, rekao je Rauch, objasnivši da socioekonomski čimbenici igraju veću ulogu. Vrijednost zgrada i infrastrukture raste, stanovništvo raste, a gradnja se i dalje odvija u posebno ranjivim područjima kao što su obalna područja ili u blizini rijeka.

Stvarni iznos štete je ipak puno veći jer nije sve pokriveno osiguranjem. Zapravo, tek je polovica svih svjetskih prirodnih katastrofa uopće pokrivena, rekao je Rauch. I u Njemačkoj je, primjerice, samo oko polovica svih zgrada osigurano od poplava, istaknuo je.

Ekstremne vremenske prilike u Njemačkoj, poput iznimno vrućih i suhih ljeta posljednjih godina i razorne poplave 2021., prouzročile su štetu veću od 80 milijardi eura, prema njemačkom Ministarstvu okoliša. Ova brojka uključuje štete nastale na zgradama i infrastrukturi, gubitke u sječi i oštećeno šumarstvo, kao i neizravne gubitke, primjerice zbog smanjene produktivnosti rada.

Vjeruje li Rauch da bi se Njemačka jednog dana mogla naći u sličnoj situaciji kao Kalifornija, gdje su osiguravatelji poput State Farma prestali izdavati police? Rekao je da američka nadzorna tijela, koja se nazivaju povjerenici osiguranja, ne dopuštaju osiguravateljima da povećaju premije kako bi odražavali rastuće rizike. To je, rekao je, razlog zašto se State Farm povukao iz Kalifornije.

Dugoročno, međutim, Rauch vjeruje da bi u određenim regijama moglo biti nemoguće dobiti osiguranje čak iu onim dijelovima svijeta gdje osiguravatelji mogu naplaćivati ​​što žele. Ne misli da bi se to moglo dogoditi u sljedećih pet do deset godina, s izuzetkom nekih manjih regija.

Ukupni ekonomski troškovi izazvani klimatskim promjenama enormno će porasti u Njemačkoj u nadolazećim godinama, utvrdila je njemačka vlada. Ovisno o tome koliko brzo se planet zagrijava, to bi moglo prouzročiti štete u rasponu od 280 do 900 milijardi eura do 2050. godine. Ova procjena isključuje utjecaj smrti, smanjene kvalitete života, izumiranja životinjskih i biljnih vrsta i oštećenja vode sustav opskrbe.

Sve važnije sprječavanje štete

Kada je riječ o kontroli troškova, prevencija štete igra ključnu ulogu uz pokušaje ograničavanja klimatskih promjena. Prema Rauchovim riječima, ovo su najvažnije mjere koje se mogu poduzeti u područjima gdje klimatski rizici postaju toliko visoki da osiguravajuća društva više ne mogu ponuditi pristupačne police. Mogući primjeri u javnom području uključuju izgradnju nasipa; privatnici mogu osigurati svoje spremnike lož ulja, popločati svoje podrume i pobrinuti se da se u njima ne čuvaju vrijedne stvari.

Mjere zaštite od poplava uvelike su poboljšane u Njemačkoj nakon značajnih poplava koje su se dogodile duž velikih rijeka u zemlji 2002. i 2013., rekao je Rauch, dodajući da se slične mjere moraju primijeniti duž obala diljem svijeta.

Njemačko udruženje osiguravatelja također je pozvalo na akciju. ‘Glavni prioritet treba biti klimatski prilagođeno planiranje, izgradnja i obnova’, rečeno je. U područjima sklonim poplavama ne smije se graditi nova gradnja, smatraju u udruzi, a prirodne površine moraju se obnoviti.

Industrijska grupa vjeruje da je potrebna brza akcija. ‘Ako ne uspijemo sustavno uvesti preventivne mjere i prilagoditi se klimi, naše procjene pokazuju da će se premije za osiguranje kuće u Njemačkoj udvostručiti u sljedećih 10 godina samo zbog klimatskih šteta‘, Jörg Asmussen, glavni izvršni direktor njemačkog osiguranja. Udruga, upozorila prije više od godinu dana.

Europa kao cjelina također je prespora kada je u pitanju prevencija, zaključila je Europska agencija za okoliš u svojoj prvoj Europskoj procjeni klimatskih rizika. Izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen pozvala je odgovorne europske i nacionalne političke vlasti da odmah djeluju, rekavši da je jedini način za minimiziranje klimatskih rizika brzim smanjenjem emisija, usvajanjem ambicioznih strategija prilagodbe i poduzimanjem potrebnih povezanih mjera.