no planet b tportal
menu
Beauty & fashion

Zašto previše peremo odjeću? Postali smo gadljivi, evo kako to utječe na okoliš

(I.Barišić, foto: M.Sobreira/Alamy/Alamy/Profimedia) • 21. lipnja 2024. • ~4 min

Odjeću peremo više nego ikada prije, čak i kada nije stvarno prljava. Prosječno kućanstvo u Europi tako rublje pere do pet puta tjedno, a pristup perilicama rublja u svijetu skočio je s 30 posto kućanstava u 2010. na 80 posto u 2024. Istovremeno je porastao i utjecaj rublja na okoliš zbog mikroplastike koju baca naša odjeća do energije ili vode koju troše perilice

Odjeću peremo više nego ikada prije, čak i kada nije stvarno prljava. Prosječno kućanstvo u Europi tako rublje pere do pet puta tjedno, a pristup perilicama rublja u svijetu skočio je s 30 posto kućanstava u 2010. na 80 posto u 2024. Istovremeno je porastao i utjecaj rublja na okoliš zbog mikroplastike koju baca naša odjeća do energije ili vode koju troše perilice

Od svih globalnih ispuštanja mikroplastike, između 16 i 35 posto dolazi od pranja sintetičkih vlakana. Jedno pranje odjeće od poliestera može osloboditi 700.000 mikroplastičnih vlakana, prema istraživačkoj službi Europskog parlamenta.

Sada je novo istraživanje otkrilo da, iako većina ljudi naginje ekološki prihvatljivim životnim izborima, to nećemo činiti nauštrb toga da nas se smatra prljavima.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici u Švedskoj među 2000 ljudi pokazalo je da naš strah od toga da nas vide kao nečiste nadmašuje našu želju da donosimo ekološki prihvatljive životne odluke, piše Euronews.

‘Iako su strojevi postali energetski učinkovitiji, najveći utjecaj na klimu ima koliko često se odlučimo za pranje, a nikada nismo toliko prali kao danas’, kaže Erik Klint, doktorand na Odsjeku za analizu sustava okoliša na Tehnološkom sveučilištu Chalmers u Švedskoj.

Nezainteresirani za promjenu

‘U isto vrijeme, čini se da većina nas nije zainteresirana za promjenu ponašanja u pranju rublja kako bismo smanjili utjecaj na klimu.’

Klint je voditelj ove nedavno objavljene studije koja je bacila novi pogled na naše navike pranja. Ispituje dva glavna čimbenika koji mogu utjecati na nas: naš okolišni identitet i koliko smo skloni osjećajima gađenja.

‘Studija pokazuje da što je veća naša osjetljivost na gađenje, to se više peremo, bez obzira na to cijenimo li visoko svoj ekološki identitet. Osjećaj gađenja jednostavno pobjeđuje ekološku svijest’, kaže.

Želimo izbjeći da nas drugi ljudi vide kao prljave ili nečiste, a ti osjećaji gađenja i srama potiču nas da više peremo svoju odjeću – čak i ako smo zabrinuti zbog svoje emisije ugljika.

Istraživači su već znali iz prethodnih istraživanja da mnogi ljudi ne povezuju svoje navike pranja rublja s okolišem. I nakon što su vidjeli da su kampanje za promjenu ponašanja ljudi uglavnom bile neuspješne, htjeli su saznati zašto.

Klint vjeruje da kampanje s namjerom da nas potaknu na razmišljanje o utjecaju našeg rublja na okoliš imaju pogrešan pristup.

Foto: Ilja Enger-Tsizikov / Alamy / Alamy / Profimedia

‘Nije važno koliko razuman i na istraživanju utemeljen argument imate, ako je u suprotnosti s različitim pokretačkim snagama ljudi, kao što je želja da osjećaju pripadnost grupi, neće funkcionirati.’

Gađenje tako snažno pokreće naše ponašanje jer je to evolucijski uvjetovana emocija koja funkcionira kao zaštita od infekcije ili opasnih tvari. U kombinaciji sa sramom ili isključenjem iz straha da se ljudi ne žele družiti s nekim tko ne vodi računa o njihovoj higijeni, to snažno utječe na naše ponašanje.

Umjesto pokušaja navođenja ljudi da manje peru svoju odjeću, kaže Klint, ovo istraživanje sugerira da bi se kampanje trebale usredotočiti na psihološke pokretače iza navika ljudi. To uključuje pronalaženje načina za poticanje ljudi da ne stvaraju puno rublja na prvom mjestu, kao što je korištenje odjeće više puta prije nego što završi u košari za pranje.

‘Može se raditi o ciljanju prekomjernog pranja, s porukama poput ‘većina ljudi koristi svoju majicu više od jednom”, objašnjava.

‘Ali i zamjenu korištenja perilice rublja drugim radnjama, poput prozračivanja odjeće, četkanja prljavštine ili ručnog uklanjanja pojedinačnih mrlja. Jedan od načina mogao bi biti isticanje ekonomskih argumenata ovdje, budući da se odjeća istroši kada prođe kroz stroj.’