Zašto prva svjetska flota vlakova na vodik možda nije tako ekološki prihvatljiva kao što se čini?

Njemačka je 24. kolovoza postala prva zemlja koja je pokrenula željezničku liniju u potpunosti na vodikov pogon. Mnogi su ovaj potez pozdravili kao značajan korak prema dekarbonizaciji europskih tranzitnih sustava. Neki su rekli da se očekuje da će flota svake godine uštedjeti 4.400 tona CO2 u usporedbi sa standardnim vlakovima.

“Vrlo smo ponosni što ovu tehnologiju možemo komercijalno iskoristiti, kao dio svjetske novosti”, izjavio je Henri Poupart-Lafarge, izvršni direktor Alstoma, francuske grupe koja je isporučila vlakove. Zanimljivo je kako flota koristi sivi vodik, što nije nužno dobra vijest za planet.

Trenutačno jedan od dva regionalna vlaka u EU-u vozi na dizel, čime se ispuštaju ogromne količine ugljika u atmosferu. Samo u 2019. vlakovi u EU-u bili su odgovorni za ispuštanje 3,9 milijuna tona ugljičnog dioksida. Vozila na vodik ispuštaju samo vodenu paru, što ih čini znatno manje zagađujućim od standardnih goriva poput dizela.

EU je već nekoliko godina u procesu povećanja upotrebe vodika, s ciljem drastičnog povećanja zaliha vodika do 2030. Oko 15-20% regionalnog tržišta EU moglo bi biti pogonjeno vodikom. Međutim, skepticizam prema vodiku raširen je u energetskoj industriji.

Hoće li vodik biti ekološki održiviji od drugih rješenja, uključujući dizel, ovisi o mnoštvu čimbenika. Prvo, samo su neke vrste korištenja vodika zelene. Većina vodika se proizvodi, ali ga je također moguće ekstrahirati iz zemlje kao i druge izvore goriva. Zeleni vodik proizvodi se iz energije proizvedene obnovljivim izvorima energije, poput energije vjetra i sunca.

Ali velika većina vodika koji se danas koristi je siv. Sivi vodik, koji je znatno jeftiniji od zelenog, dolazi iz emisija fosilnih goriva i može se proizvesti izgaranjem ugljena, plina i drugih goriva. Često je pravi trošak ugljika za vodikovu infrastrukturu skriven u procesu proizvodnje.

Nova njemačka željeznička linija napravljena je upravo od sivog vodika, a iako novi vlakovi ne ispuštaju CO2 tijekom prijevoza, i dalje imaju veliku količinu ugljika. Alstom, dobavljač flote, kazao je kako postoje planovi da se njemačka flota dugoročno učini zelenom, no je li to dovoljno?

Čak i kad bi željeznica radila na 100% zeleni vodik, vjerojatno je ne bi pozdravili svi u zajednici čiste energije. Mnoge industrije nisu prikladne za učinkovitu pretvorbu vodika. Neki stručnjaci, uključujući vodećeg zagovornika čiste energije Michaela Liebreicha, tvrde kako mnogi prometni sustavi poput metroa, ruralnih vlakova i regionalnih kamiona ne bi trebali prijeći na vodik te da bi se neki od njih trebali više usredotočiti na elektrifikaciju.

Međutim, iz političke perspektive, ovakvi prijelazi vodika mogli bi biti prsten spasa za Njemačku. Od početka ruskog rata protiv Ukrajine, Njemačka se trudi spriječiti potpunu energetsku krizu. Otprilike 20% njemačkih vlakova pokreće dizel, koji Njemačka velikim dijelom dobiva od izvoza ruske sirove nafte.

Budući da se vodik može proizvoditi u EU ili uvoziti od drugih partnera, to bi mogao biti način da se Njemačka oslobodi ruskog plina što se već počelo događati. 

Njemački prijelaz na zeleni vodik bio bi velika prekretnica u ekološkoj evidenciji zemlje, ali niti jedna zemlja nije komentirala hoće li trgovina biti zelena. Potrebno je više informacija o ekološkim implikacijama ovakvih prijelaza vodika. Pitanje koje se postavlja jest – utiru li put zelenom vodiku u budućnosti ili odgađaju bolje modele poput elektrifikacije?