Zašto su u gradovima potrebne zelene površine?

Tijekom 20. stoljeća urbani razvoj je uzeo velik zamah. Upravo zbog toga mnoge zelene površine su izvukle deblji kraj kako bi se izgradilo novo stambeno naselje ili shopping centar. Neki urbanisti čak su smatrali zelene površine suvišnim jer nisu donijele izravnu zaradu.

Danas urbanisti razumiju da su klimatske promjene stvarne i da imaju utjecaj na okoliš, posljedice na zdravlje i kvalitetu života. Upravo zbog navedenoga, mnogi gradovi širom svijeta čine sve što mogu kako bi njihovi gradovi bili zeleniji i zdraviji.

Koja je veza između gradskih zelenih površina, zdravlja okoliša i svakog stanovnika grada?

Zeleni prostori pomažu u smanjenju gradske topline

Učinak urbanog toplinskog otoka sve je veći izazov za gradove. Konstrukcije izrađene od asfalta, cementa i čelika, poput cesta, kolnika i zgrada, akumuliraju puno topline, podižući gradske temperature za 1 do 7 stupnjeva celzijusa u odnosu na ruralna područja.

Dobra vijest je da zelene površine umanjuju učinak toplinskog otoka. Biljke i drveće snižavaju temperaturu transpiracijom i stvaranjem sjene. Površine zasjenjene drvećem mogu biti hladnije za 11-25 stupnjeva celzijusa od ne zasjenjenih područja na najvišim temperaturama. Tijekom toplinskih valova, urbana vegetacija jedan je od ključnih čimbenika koji naše gradove čine nastanjivima.

Drveće i vegetacija filtriraju zrak

Iako je smanjenje emisije stakleničkih plinova od primarne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena, drveće igra vitalnu ulogu apsorbirajući ugljični dioksid i druge zagađivače iz zraka. I premda samo drveće čini razliku, jedno je istraživanje pokazalo da “rješenja temeljena na prirodi”-drveće, grmlje i zeljaste biljke koje rastu uz minimalno održavanje- bolje pročišćavaju zrak i reguliraju klimu.

Poplave u urbanim područjima sve su veća zabrinutost jer naša promjenjiva klima doprinosi porastu razine mora, sve češćim uraganima i obilnijim oborinama. Gradovi su posebno osjetljivi na poplave zbog nepropusnih površina popločanih površina poput ulica, nogostupa i parkirališta. Gradske zelene površine igraju važnu ulogu u kontroli poplava filtriranjem vode u tlo, čime se smanjuje otjecanje koje bi moglo dovesti do poplava.

Zeleni prostori su korisni za zdravlje

Mnogo je istraživanja o prednostima zelenih površina za našu sreću i dobrobit. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da prisutnost urbanih zelenih površina može poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit, dok je drugo otkrilo da ljudi koji su odrasli u područjima bez zelenih površina imaju povećan rizik od razvoja anksioznosti i depresije. Druge studije pokazuju da ljudi koji imaju pristup zelenim površinama imaju smanjenu razinu stresa i smanjeni rizik od razvoja psihijatrijskog poremećaja.

Pristup zelenim površinama ne samo da nam pomaže živjeti sretnije živote, već nam može pomoći i da živimo dulje. Međunarodno istraživanje koje je obuhvatilo više od 8 milijuna ljudi diljem Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije otkrilo je da što su ljudi bliže živjeli zelenim površinama, manji je rizik od prerane smrti iz bilo kojeg razloga.

Mnogo je više prednosti zelenih površina u gradovima – one također nude mogućnosti za vježbanje i jačaju lokalnu bioraznolikost. Ako ste stanovnik grada, krenite u najbliži park ili šumu i iskusite kako vaše tijelo, um i duša imaju koristi od upijanja gradskog zelenila.