Zbog klimatskih promjena Italija i Švicarska prekrajaju granice: Posljedice su ozbiljne

Matterhorn, simbol Švicarske i talijanskih Alpa, oduvijek je bio predmet interesa planinara i turista. Ovaj veličanstveni vrh smješten je između švicarske regije Zermatt i talijanske doline Aosta. Međutim, ono što mnogi ne znaju jest da granica između ove dvije zemlje prolazi upravo ispod ovog planinskog diva, definirana vjekovima starim razvodnicama i linijama glečera.

Međutim, ubrzano otapanje glečera zbog globalnog zatopljenja mijenja prirodu tih granica. Kako su glečeri u stalnom povlačenju, prirodne formacije koje su služile kao granice više ne pružaju stabilne orijentire. Stoga su Švicarska i Italija bile prisiljene redefinirati svoje granice kako bi se prilagodile novonastalim uvjetima.

‘Značajni dijelovi granice definirani su razvodnicama ili grebenima glečera, firna ili vječnog snijega,’ stoji u priopćenju švicarske vlade, koje prenosi Bloomberg. ‘Ove se formacije mijenjaju zbog otapanja glečera, pa su potrebne prilagodbe.’

Zermatt pod utjecajem promjena

Poseban fokus ovog dogovora bio je na području oko Zermatta, poznatog švicarskog skijališta, koje je također pogođeno ovim promjenama. Zermatt, uz druge alpske znamenitosti kao što su Testa Grigia, Plateau Rosa, Rifugio Carrel i Gobba di Rollin, našao se u središtu novog dogovora između Italije i Švicarske. Dvije zemlje su dogovorile izmjene granica uzimajući u obzir svoje ekonomske interese, s posebnim naglaskom na turističke atrakcije i skijaške staze koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.

Promjene granica koje prolaze kroz ovaj planinski krajolik nisu tek tehnička prilagodba; one imaju značajne posljedice za lokalno stanovništvo, turističke radnike i sve one koji žive od alpskog turizma. U dogovoru postignutom u svibnju 2023. godine, Italija i Švicarska usuglasile su granicu ispod Matterhorna, no dok je Švicarska već ratificirala sporazum, Italija još uvijek mora staviti svoj potpis na ovaj važan dokument.

Posljedice klimatskih promjena u Alpama

Otapanje glečera u Alpama nije problem koji pogađa samo Švicarsku i Italiju. Glečeri diljem Europe povlače se brže nego ikad prije. Europa, najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu, suočava se s drastičnim posljedicama klimatskih promjena.

Prema Švicarskoj akademiji znanosti, švicarski glečeri izgubili su četiri posto svog volumena u 2023. godini, što je drugi najveći godišnji pad ikad zabilježen. Samo godinu dana ranije, 2022. godine, taj je gubitak iznosio čak šest posto, što je najveći pad u povijesti mjerenja. Stručnjaci su na nekim lokacijama u Švicarskoj prestali mjeriti glečere jer je led u potpunosti nestao.

Ovi alarmantni podaci jasno pokazuju da se alpski ekosustavi suočavaju s ozbiljnim promjenama, a posljedice toga osjetit će ne samo stanovnici ovih regija, već i cijela Europa. Otapanje glečera ne samo da utječe na granice i turističke destinacije, već može imati i smrtonosne posljedice, kao što je bio slučaj u Italiji 2022. godine.

Marmolada – simbol klimatskih promjena

Glečer Marmolada, najveći i najsimboličniji glečer u Dolomitima, urušio se u srpnju 2022. godine, pri čemu je život izgubilo 11 ljudi. Marmolada je godinama služila kao prirodni ‘termometar’ klimatskih promjena, jer se mjeri od 1902. godine.

Stručnjaci upozoravaju da bi Marmolada mogla potpuno nestati do 2040. godine ako se trend zagrijavanja nastavi. Ovaj scenarij, iako se čini dalekim, zapravo je vrlo blizu realnosti. Kako se prosječne temperature nastavljaju povećavati, glečeri gube bitku s klimatskim promjenama, a njihovo povlačenje ubrzano mijenja ne samo pejzaže već i način života u alpskim regijama.

(Autor: L. Filipović, foto: Izvor: Profimedia / Autor: parkerphotography / Alamy / Alamy / Profimedia )