Životni vijek pčela se prepolovio!

Novi rad pokazuje kako se čini da se životni vijek odrasle pčele smanjio za gotovo 50 posto u posljednjih 50 godina. Naša budućnost je isprepletena s pčelama. Bez pčela i drugih oprašivača ne možemo uzgajati većinu usjeva od kojih ovisimo za hranu. Ovo bi istraživanje moglo pomoći u objašnjenju visokih razina smrti pčelinjih kolonija diljem svijeta u posljednjih nekoliko desetljeća. Uginuća pčela bila su posebno teška u SAD-u u zimi 2006.-2007., kada su neki komercijalni pčelari izgubili 90 posto svojih kolonija. Neobjašnjivo visoke stope uginuća pčelinjih zajednica također su zabilježene u Kanadi, Australiji, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Finskoj i Poljskoj. U hladnoj zimi 2012.-2013. uginulo je 29 posto kolonija pčela u Velikoj Britaniji.

Autori studije sa Sveučilišta u Marylandu, upotrijebili su matematičko modeliranje kako bi pokazali da kraći životni vijek pčela može dovesti do masovne smrti kolonija. Prema njihovoj studiji, od 1969. životni vijek medonosnih pčela u SAD-u pao je s medijana od 34 dana na samo 18 dana.  Autori vjeruju da moderne medonosne pčele možda pate od veće prevalencije bolesti kao što je virus deformiranih krila, koji je postao češći od otkrića prije 40 godina, zbog globalnog širenja njegovog vektora, varoe. Moderne pčele mogu biti oslabljene novim generacijama pesticida koji nisu postojali prije 50 godina. Često je pelud kojom pčele hrane svoje ličinke kontaminirana pesticidima. Ovo bi moglo pogoršati stvari jer pčele izložene niskim dozama vrlo toksične skupine pesticida zvanih neonikotinoidi imaju smanjenu otpornost na bolesti.

Još jedno objašnjenje koje autori nude je da su se geni pčela možda promijenili. Životni vijek medonosnih pčela povezan je s njihovim genima. Umjetna (od strane pčelara) ili prirodna selekcija može favorizirati pčele s kraćim životnim vijekom. Možda uzroci stresa u modernom svijetu, kao što su pesticidi i bolesti, znače da medonosne pčele rijetko prežive dugo vremena. Dakle, njihova evolucija bi mogla favorizirati način života: živi brzo – umri mlad.

Pčele se već sada suočavaju s brojnim pritiscima za svoj opstanak. Zasebna studija Sveučilišta u Bristolu, objavljena u studenom 2022., otkrila je da gnojiva mijenjaju električno polje biljaka što mijenja način na koji pčele osjećaju cvijeće. To ih odbija od posjeta cvijeću.

I stanište pčela nestaje. Od 1930-ih, 97 posto livada divljeg cvijeća izgubljeno je u Velikoj Britaniji kako se poljoprivreda intenzivirala.

Iako je fascinantna, ova nova studija postavlja više pitanja nego što daje odgovora (kao što dobra znanost obično čini). Znanstvenicima neće biti lako razotkriti nalaze studije. No ako bismo mogli pronaći povijesne podatke o dugovječnosti divljih pčela iz prethodnih desetljeća, mogli bismo ih usporediti s mjerenjima iz današnjeg svijeta. To bi pomoglo znanstvenicima da isključe mogućnost da su na rezultate studije utjecali laboratorijski uvjeti.

Skraćeni očekivani životni vijek pčela znači smanjeno oprašivanje. Pčele i drugi kukci oprašivači ključni su za dobru žetvu za 75 posto usjeva koje uzgajamo diljem svijeta. Također oprašuju oko 80 posto svih divljih biljaka. Ako pčele stvarno kraće žive u divljini, moramo znati zašto.